“Za nas su bitne dvije teme: Jadransko-jonski gasovod kojim bi se plin iz Azerbejdžana doveo do Hrvatske, a posebnu važnost ima i LNG terminal na Krku, gdje smo donijeli odluku o investicijama i povećanju kapaciteta, što bi bilo važno i za snabdijevanje Bosne i Hercegovine gasom”, rekao je Plenković, prenosi Index.hr.
Nakon kritika koje je ambasador BiH pri Ujedinjenim nacijama Sven Alkalaj uputio Kristijanu Šmitu, Plenković je mišljenja da takve kritike samo pokazuju nedostatak političke volje da u BiH vlada ravnopravnost konstitutivnih naroda.
Vlada Republike Hrvatske uputila je nedavno pismo NATO savezu u kojem traži da se razmotri mogućnost angažovanja hrvatskih vojnih snaga u sklopu misije EUFOR-a u BiH na šta je reagovao i član Predsjedništva BiH Željko Komšić koji je kazao kako je Hrvatska država čije je vojno i političko rukovodstvo presuđeno u u Međunarodnom krivičnom sudu u Haagu kao dio udruženog zločinačkog poduhvata, koji je “za cilj imao stvaranje etnički očišćenih dijelova Bosne i Hercegovine pod vojnom i političkom upravom susjedne Republike Hrvatske”.
Komšićevo pismo nakon okončanja sastanka Berlinskog procesa komentarisao je hrvatski premijer.
“Gospodin Komšić ima stalno antihrvatski narativ, što dovodi do jedne dosta apsurdne situacije da neko ko navodno predstavlja Hrvate u BiH stalno vodi politiku protiv Hrvatske”, istakao je Plenković.
