Inflacija u Republici Srpskoj slabi drugi mjesec uzastopno, a procjene nadležnih kažu da bi se to moglo zadržati u cijeloj BiH i u prvoj polovini 2023.
Za struku, ovo su jako dobre vijesti. Za “Nezavisne novine” kažu da je “glavni inflatorni pik” dostigao vrhunac još ljetos te poručuju da postoji šansa da se tržište u potpunosti stabilizuje do jeseni iduće godine.
Iako podaci Zavoda za statistiku RS kažu da su cijene proizvoda i usluga u novembru porasle za 0,5 odsto u odnosu na oktobar ove godine, godišnji indeks potrošačkih cijena je u padu, o čemu govori podatak da je sa 15,5 odsto, koliko je iznosio u oktobru ove godine, pao na 14,7 odsto tokom prošlog mjeseca.
Direktor Zavoda za statistiku Darko Milunović kazao je da se u Srpskoj, kao i u zemljama regiona, bilježi visoka inflacija, a da je ona u odnosu na prošlu godinu veća za gotovo 15 odsto i to najviše u oblasti prevoza, usljed visoke cijene goriva.
“Činjenica koja ohrabruje je da inflacija usporava. Drugi mjesec u nizu ukupna godišnja inflacija je manja od prethodne”, naglasio je Milunović.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja kaže da je inflacija bila na vrhuncu tokom ljeta, kada je najviše bio izražen problem s energentima i sa rastom cijene robe i usluga.
“Tada se nije moglo uticati fiskalnim i monetarnim alatima na tu situaciju. Čak bih rekao da se možda nije ni htjelo uticati, jer pitanje je nesnalaženja vlasti. Tek u drugom dijelu godine se saznalo šta nam je činiti, odnosno prevashodno povećati referentne kamatne stope, što su nadležni uradili, kao i Centralna evropska banka. Oni su tako jednostavno usisali višak novčanih sredstava koji su štampali prethodnih godina i na neki način su pokušali obuzdati inflaciju i dijelom su u tome uspjeli, iako je to skromno – od 1-2 odsto”, smatra Ljuboja.
Ipak, on kaže da ovaj problem ne može odmah biti riješen jer se radi o nečemu što je postojalo više godina, a što je kulminiralo geostrateškim promjenama, poput rata u Ukrajini i nedostatka energenata.
Prema njegovim riječima, sve projekcije govore da će se inflacija dodatno ublažiti, ali da je pitanje koliko će se to odraziti na BiH.
“Agencije koje se bave inflacijom očekuju njeno smanjenje na 9-10 odsto kada je u pitanju globalna ekonomija. Koliko će to ići kod nas – teško je reći, jer smo mi uvozno orijentisana ekonomija i uvozimo inflaciju sa drugih tržišta. Ali, očekuje se da na jesen sljedeće godine dođe do uspostavljanja neke vrijednosti inflacije koja se može trpjeti i koja će biti rezultat monetarne i fiskalne politike globalno, te nekih promjena kada je u pitanju rast BDP-a i volumena proizvodnje dobara u svijetu i kod nas”, naglašava Ljuboja. Usporavanje inflacije očekuje i Centralna banka BiH, iz koje procjenjuju da će se to nastaviti i u prvoj polovini naredne godine.
“Usporavanje inflacije očekuje se u prvoj polovini naredne godine, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2022. godine te efekta već izmijenjenih i najavljenih monetarnih politika vodećih centralnih banaka”, saopšteno je iz CB BiH.
“Bitan uticaj na inflaciju u narednoj godini mogu imati cijene električne energije na domaćem tržištu, koje su prema službenim podacima za prvih deset mjeseci 2022. godine čak blago pale u odnosu na 2021”, rečeno je iz CB BiH, iz koje ipak navode da će uprkos očekivanom usporavanju inflacije u 2023. godini, ona i dalje biti znatno iznad višegodišnjeg prosjeka za BiH.
A to bi, prema riječima ekonomiste Saše Stevanovića, trebalo da bude oko 10 odsto. On posjeća da je Evropska centralna banka procijenila da će inflacija sa 8,3 odsto, koliko iznosi u ovoj godini u Evropi, iduće godine pasti na 6,3.
“Svakako je razlog usporavanja inflacije taj bazni efekat, ali isto tako tu su pad cijena sirovina i referentne kamatne stope, zbog toga što se tražnja usporava. To su svakako efekti koji će relaksirati pritisak na cijene”, navodi Stevanović.
Isto tako, on smatra da cijene električne energije na domaćem tržištu neće prouzrokovati veliki rast cijena.
“To će se kompenzovati jer svu energiju čine i pad cijena i potrošnja nafte, ali ono što kod nas najviše utiče na inflaciju je rast cijena hrane i prehrambenih proizvoda”, zaključuje Stevanović.
