Početna Najnovije Novosti Društvo

“Pećina” propada bez ulaganja

Građani nisu upućeni u samu svrhu javnog skloništa “Pećina”, koje se nalazi u parku “Mladen Stojanović”, i u kojim situacijama bi ga trebalo koristiti.

Objekat od 722,5 kvadratnih metara, koji je nepokretna imovina grada Banjaluka, ne koristi se ni u kakve svrhe, potvrdili su ovo iz Gradske uprave.

Riječ je o objektu pod nazivom “Pećina”,  koji se nalazi u parku “Mladen Stojanović” i koji je prvobitno bio javno sklonište.

“Raspoloživost korisnog prostora je 722,5 metara kvadratnih”, kažu oni te dodaju da je to nekretnina u vlasništvu grada Banjauka.

“Pomenuti objekat se trenutno ne koristi ni u kakve svrhe”, pojasnili su.

“Pećina” je objekat koji se, kako oni navode, nalazi u Registru nekretnina – nepokretne imovine grada Banjaluka, te je za rekonstrukciju ovog projekta potrebno pronaći novac.

“Prema procjeni, rekonstrukcija navedenog objekta koštala bi više od milion maraka”, naglasili su.

Prema njihovim riječima, faza potencijalne rekonstrukcije mora prvo biti usvojena i odobrena od strane Skupštine grada Banjaluka, kao i sam  budžet za navedenu namjenu.

Podsjećamo da prema podacima kojima raspolaže Odsjek za upravljanje nepokretnom imovinom grada, Banjaluka raspolaže s osam javnih skloništa, u koja nije ulagano.

Kako su rekli iz Odsjek za upravljanje nepokretnom imovinom grada, javna skloništa se nalaze na raznim lokalitetima te raspolažu sa, osim JS “Pećina”, i skloništima “Borik”, “Nova varoš”, “Sime Matavulja I”, “Sime Matavulja II”, “Lazarevo II”, “Centar I” i JS u sklopu SD “Obilićevo”.

Predrag Mitrović, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Rosulje, kazao je za “Nezavisne novine” da većinom šalju dopise Gradskoj upravi o infrastrukturnim problemima.

“Mi većinom šaljemo dopise gradu u vezi s rasvjetom, trotoarim i drugim infrastrukturnim problemima koje imamo, te iskreno nismo pokrenuli problem javnog skloništa ‘Pećina'”, rekao je on.

Dodaje da je površina ovog prostora dosta velika i da se nalazi na izuzetno dobroj lokaciji, te bi trebalo pokrenuti pitanje ulaganja.

“Takođe, mi kao građani nismo upućeni u samu svrhu pomenutog prostora i u kojim situacijama bi ga trebalo koristiti”, pojasnio je Mitrović.

Podijeli