Rusija će 77. godišnjicu pobjede u Velikom otadžbinskom ratu, u kojem je tadašnji SSSR izgubio 27 miliona ljudi, od kojih su 14 miliona bili civili, obilježiti danas tradicionalno centralnom vojnom paradom na Crvenom trgu, ali u specifičnim okolnostima zbog sukoba u Ukrajini koji traje duže od 70 dana.
Na tribinama neće biti gostiju iz inostranstva, a iz Kremlja je to objašnjeno činjenicom da nije riječ o jubilarnoj godišnjici.
Međutim, i da je riječ o jubileju, pitanje je koliko bi gostiju bilo, pošto se ovogodišnja Parada pobjede održava u trenutku dok traje sukob u Ukrajini koji je Moskva počela 24. februara i naziva ga “specijalnom vojnom operacijom”, čiji je cilj, kako je navedeno, “denacifikacija i demilitarizacja Ukrajine”, kao i “zaštita stanovništva Donbasa”, dok je većina zemalja Zapada rusku intervenciju osudila kao agresiju na Ukrajinu.
Sukob u Ukrajini traje već više od 70 dana i za sada niko ne može da kaže kako će se završiti.
Zato se ovogodišnja Parada pobjede u Moskvi i obraćanje ruskog predsjednika Vladimira Putina očekuju s posebnom pažnjom.
U zapadnim medijima spekulacije o tome šta će se desiti 9. maja idu iz krajnosti u krajnost – od toga da je cilj Moskve da do Dana pobjede okonča sukob u Ukrajini, pa do toga da će Putin tada proglasiti rat Ukrajini i objaviti opštu mobilizaciju.
Parade će biti održane i u 28 ruskih gradova i na njima će učestvovati oko 65.000 ljudi, 2.400 jedinica naoružanja i više od 460 letjelica.
Crvenim trgom prodefilovaće 11.000 vojnika i 131 jedinica naoružanja, a iznad Moskve letjeće 77 aviona i helikoptera.
Parada 9. maja i vizuelno će biti u znaku dešavanja u Ukrajini, pa će tako osam aviona MiG-29 iznad Crvenog trga napraviti slovo Z, koje ruske snage u Ukrajini koriste kao znak raspoznavanja, a za Moskvu je postalo jedan od simbola podrške operaciji u Ukrajini.
Na generalnoj probi održanoj 7. maja avioni su tako letjeli, a Crvenim trgom na vojnim vozilima prošla je i paradna četa koja učestvuje u operaciji u Ukrajini.
Za vrijeme SSSR Parada pobjede održavana je samo na jubilarne godišnjice, a od 1995. godine održava se svake godine.
Defile vojske i naoružanja je uvijek na Dan pobjede, 9. maja, izuzev 1945. godine, kada je održan 24. juna i 2020. godine, kada je parada zbog pandemije virusa korona sa 9. maja pomjerena takođe na 24. jun.
Parada Crvene armije 24. juna 1945. je prva vojna parada održana u čast pobjede SSSR nad nacističkom Njemačkom, a njen najupečatljiviji trenutak bio je kada su sovjetski vojnici bacili zarobljene nacističke zastave kod Mauzoleja na Crvenom trgu. Trajala je dva sata, a zbog kiše je otkazan prelet avijacije.
Himnu SSSR tada je izvelo 1.400 vojnih muzičara, a, prema podacima naučnoistraživačkog instituta Vojne akademije Generalštaba Oružanih snaga Ruske Federacije, na Paradi 1945. ucestvovalo je 12 maršala, 249 generala, 2.536 ostalih oficira i 31.116 narednika i vojnika.
Vojna parada samo je jedan od načina na koji Rusija stalno iskazuje poštovanje žrtvama palim u borbi protiv nacizma.
Koliki značaj Rusija pridaje Danu pobjede pokazuje i činjenica da su ruski astronauti prije nekoliko dana prilikom izlaska sa Međunarodne svemirske stanice u otvorenom svemiru razvili Zastavu pobjede.
Rusija je posljednjih godina, osim što je paradama slavila pobjedu nad nacizmom i odavala počast žrtvama palim u toj borbi, na defileima na Crvenom trgu pokazivala i najnovije modele oružja.
Takođe, Putin u govorima na Crvenom trgu slao je političke poruke, pri tome uvijek ističući da je najveći udio u pobjedi nad nacizmom imao sovjetski narod, da će Rusija štititi svoje nacionalne interese i da neće dozvoliti prekrajanje istorije.
