Izvještaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine ka članstvu u Evropskoj uniji napisan je na čak 142 stranice, a u njemu se najviše pominje Republika Srpska.
Podsjeća se da nakon podnošenja zahtjeva za članstvo u EU u februaru 2016. godine, Bosna i Hercegovina mora ispuniti 14 ključnih prioriteta kako je navedeno u Mišljenju Komisije iz maja 2019. u oblasti demokratije/funkcionalnosti, vladavine prava, osnovnih prava i javne uprave.
Nakon što Komisija ocijeni da je Bosna i Hercegovina postigla neophodan stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo, a posebno da je ispunila ključne prioritete, Komisija će preporučiti otvaranje pregovora o pristupanju EU.
Na osnovu zaključaka Savjeta Evropske unije iz decembra 2019. godine, Komisija svoje godišnje izvještaje fokusira na implementaciju zakona u Bosni i Hercegovini iz 14 ključnih prioriteta.
Na osnovu preporuke Komisije u decembru 2022. savjet Evrope je Bosni i Hercegovini dodijelilo status zemlje kandidata.
Pozitivan zamah koji je uslijedio nakon dodjele statusa kandidata rezultirao je ograničenim napretkom na ključnim prioritetima iz Mišljenja EK.
U izvještaju Evropske komisije se navodi da su pozitivni pomaci na nivou BiH bili u potpunoj suprotnosti s negativnim dešavanjima na nivou Republike Srpske.
– Između ostalog, navedeno je da, nakon dodjele statusa kandidata, javno opredjeljenje političkih stranaka za strateški cilj evropskih integracija donio je pozitivne rezultate. To su važni koraci i preuzete su obaveze ka ispunjenju ključnih prioriteta, uprkos negativnom zakonodavnom razvoju na entitetskom nivou. Formiranje koalicione vlade na državnom nivou rekordnom brzinom važan je dokaz nove političke dinamike i volje – ističe se u izvještaju EK, prenosi Avaz.
List dodaje da su iz EK pohvalili zakone koje su vlasti u BiH do sada usvojili, te da su dio izvještaja posvetili dešavanjima u Republici Srpskoj za koju su naveli da idu u suprotnosti s pozitivnim zamahom.
Strani agenti
– Konkretno, entitet je pozvao ustavne sudije da podnesu ostavke i usvojio zakon koji određuje da se odluke Ustavnog suda neće provoditi, pozivajući se na to da to dovodi u pitanje autoritet, integritet i nesmetano funkcionisanje Ustavnog suda i kršenje ustavnog i pravnog poretka zemlje. Entitet je, takođe, ponovo uveo krivične kazne za klevetu, koje ozbiljno utiču na okruženje za civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i slobodu medija, što predstavlja veliki korak unazad u zaštiti osnovnih prava. Nacrt zakona koji cilja grupe civilnog društva kao „strane agente“ usvojila je u prvom čitanju entitetska skupština. Ako se konačno usvoji ovaj zakon, to bi dodatno potkopalo efikasno funkcionisanje demokratije i označilo bi još jedan korak za žaljenje i neosporno veliki korak unazad – navodi se u izvještaju.
Osvrnuli su se na intervencije visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, kojeg vlasti Republike Srpske ne priznaju.
U izvještaju se podsječa da je kontaktna tačka s Evropolom konačno je počela sa radom u junu 2023. godine te da je Savjet ministara, takođe, usvojio set nacrta zakona, posebno o integritetu u pravosuđu; prevenciji torture (označavanje ombudsmana kao nacionalnog preventivnog mehanizma); stranci; i slobodi pristupa informacijama.
Određeni broj odluka Ustavnog suda, kako se navodi, tek trebaju da se u potpunosti provedu, uključujući i pitanje države imovine.
– Ustavni sud je suspendovao ili ukinuo nekoliko pravnih i političkih akata Republike Srpske. Rukovodstvo entiteta odlučno je provoditi takve zakone ipak, ugrožavajući pravnu bezbjednost. Entitetska skupština sazvala je na državnom nivou ustavne sudije da podnesu ostavke, a u junu 2023. godine legalizovala neobjavljivanje odluka visokog predstavnika i neprovođenje ustavnih odluka Suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda i kršenje ustavnog i pravnog poretka zemlje. Skupštine oba entiteta bi trebale brzo imenovati sudije na upražnjena sudijska mjesta i osigurati puni sastav Ustavnog suda – naglašeno je u izvještaju.
Ističe se da su još potrebne ustavne i izborne reforme da bi se Ustav uskladio s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu sa sudskom praksom Sejdić-Finci.
– Nisu preduzeti nikakvi koraci za razvoj socio-ekonomskih reformi u skladu s preporukama Evropske komisije i sa zajedničkim zaključcima ekonomskog i finansijskog dijaloga. Kontinuirane protekcionističke mjere su predmet zabrinutosti u implementaciji SSP. Politički dijalog u okviru SSP obnovljen je nakon njegove političke blokade 2021.-2022. Bosna i Hercegovina još nije izradila nacionalni plan za usvajanje pravne tekovine EU, kako to zahtijeva SAA – istaknuto je u izvještaju.
Šta mora biti izmijenjeno
Prema pisanju Avaza, u izvještaju je navedeno da je Republika Srpska zastupala stajalište da ostane neutralno kada je riječ o ruskoj agresiji na Ukrajinu.
Navodi se da Bosna i Hercegovina treba poduzeti bitne korake za poboljšanje ukupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniran pristup kreiranju politike na nivou cijele zemlje.
Bosna i Hercegovina je, kako piše u izvještaju, u ranoj fazi priprema kada je u pitanju pravosuđe.
– Ostvaren je neki napredak u ovoj oblasti. U septembru 2023. godine, Bosna i Hercegovina je izmijenila Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) s ciljem uspostavljanja sistema za provjeru imovinskih prijava sudija, tužilaca i članova VSTS, iako su napravljene izmjene u odnosu na verziju o kojoj je konsultirana Venecijanska komisija. Takve promjene ometaju djelotvornost sistema prijavljivanja imovine i stoga moraju biti izmijenjene – navedeno je u izvještaju.
Istaknuto i da je Narodna skupština Republike Srpske pozvala ustavne sudije na nivou BiH da podnesu ostavke i legalizovala neprovođenje odluka Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda i kršenje ustavnog i pravnog poretka zemlje.
– Bosna i Hercegovina se nalazi između rane faze i određenog nivoa pripreme prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nije postignut napredak u borbi protiv korupcije. Određeni napredak je postignut u borbi protiv organiziranog kriminala – piše u Izvještaju EK.
Istaknuto je da postoje sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između organa za provođenje zakona i borbe protiv organiziranog kriminala, zbog neusklađenog krivičnog zakonodavstva, slabe institucionalne koordinacije i vrlo ograničene razmjene obavještajnih podataka.
Kriminalne organizacije, kako se navodi u izvještaju, koriste pravne i administrativne rupe, dok je policija “je “osjetljiva zbog petljanja politike”.
Ističe se da BiH mora nastaviti s borbom protiv terorizma i trgovine drogom te da je neophodno da poveća svoje kapacitete za to.
Sloboda izražavanja
– Novi zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranje terorizma u skladu s pravnom tekovinom EU hitno treba usvojiti – stoji, između ostalog, u izvještaju EK.
Kada je u pitanju sloboda izražavanja i sloboda medija, Evropska komisija navodi da je došlo do nazadovanja, posebno u zaštiti novinara od prijetnji i nasilja i osiguranja finansijske održivosti sistema javnog emitovanja.
– Ponovo uvedene krivične kazne za klevetu u Republici Srpskoj u julu 2023. godine, ozbiljno utiču na okruženje za civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i medija. U septembru 2023. nacrt zakona koji cilja grupe civilnog društva kao „strane agente“ također je usvojen u prvom čitanju u Republici Srpskoj, a ako se u potpunosti usvoji, to bi predstavljalo još jednan korak za žaljenje – ponovljeno je u izvještaju EK.
