Nakon samo 30 sekundi izlaganja, vrtoglavica i umor će vas snaći sedmicu dana kasnije.
Dvije minute izlaganja i vaše će stanice uskoro početi krvariti, a nakon četiri minute čekaju vas povraćanje, proliv i groznica. 300 sekundi izloženosti i imate dva dana života.
Riječ je o možda i najopasnijem otpadu na svijetu, takozvanoj “slonovoj nozi”.
View this post on Instagram
Predmet je pronađen u podrumu u Pripjatu u Ukrajini, mjestu nuklearne katastrofe u Černobilu koja se dogodila prije gotovo četiri decenije. Otada se soba naziva “slonovom nogom Černobila” jer je radioaktivna masa koja se skupila ispod Černobila odavala izgled naborane noge slona.
Dugačko nevjerovatna dva metra, “podnožje” unutar reaktora broj 4 sastoji se od betona, pijeska i rastopljene nuklearne jezgre. Naravno, nivoi zračenja su se smanjivale tokom godina, ali vrlo postojano i polako. Zračenje je, pak, bilo toliko jako da su se fotografije rastaljene mase mogle snimiti tek decenije kasnije, a u vrijeme snimanja prvih fotografija “slonove noge”, mogli ste s njom provesti do sat vremena prije nego što si zagarantujete preranu smrt.
Ali davne 1986. godine na “slonovoj nozi” izmjeren je nivo zračenja od 10.000 rendgena po satu, što je dovoljno da isporuči smrtonosnu dozu zračenja za 300 sekundi svakome ko stoji unutar jednog metra od nje. Zastrašujući predmet pronađen u podrumu nuklearne elektrane navodno ostaje opasno radioaktivan desecinama hiljada godina.
Jedan od najopasnijih predmeta u Černobilu je kandža
Premda se mnogi predmeti u Černobilu smatraju opasnima, kandža korištena za skupljanje grafita i materijala koji je eksplodirao iz reaktora broj 4 zasigurno je jedan od najopasnijih. Napuštena duboko u šumi, procjenjuje se da proizvodi oko 950uSv zračenja dnevno, a svaki kontakt je izuzetno opasan.
Kandže su bile vrlo važne u vrijeme katastrofe, kako je objasnio australski arheolog Robert Maxwell.
“Tri krova uz eksplodirani reaktor 4 bila su, u to vrijeme, najsmrtonosnija mjesta na svijetu. Jedan od krovova mjerio je desetine hiljada rendgena, što je tada bila mjera radioaktivnosti”, rekao je za news.com.au.
“Kada je reaktor 4 u Černobilu eksplodirao, oslobodio je poklopac reaktorske posude. Ovaj betonski krov od 6-10 tona bio je oduvan u vazduh i zatim je sletio okomito u rupu. Sve kontrolne šipke, grafit, gorivne šipke i sve ostalo je izletjelo iz reaktora i sletjelo na obližnje krovove”, nastavio je.
“Dakle, zamislite da neko pokušava stajati na krovu koji je bio toliko radioaktivan da vam može dati takvu akutnu radijacijsku bolest da se zapravo kuvate i umirete. Tako je ova kandža bila duboko upletena u sav intenzivno radioaktivni materijal dok ga je vraćala natrag u jezgru. Reći da je kandža visoko radioaktivna i opasna nije pretjerivanje”, zaključio je on, a prenosi Index.
