Broj ilegalnih migranata na zapadnobalkanskoj ruti manji je za 29 odsto u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isti period lani, naglašeno je u najnovijem izvještaju Evropske agencije za spoljne granice Frontex.
Kako je naglašeno, u ovom periodu je preko zapadnobalkanske rute registrovano 39.580 ilegalnih pokušaja ulaska u EU, dok je u prošlom mjesecu registrovano 8.312 ilegalnih migranata.
Kako je saopšteno iz Frontexa, glavni razlog manjeg broja ilegalnih migranata na ovoj ruti je striktnija vizna politika, bez navođenja na šta konkretno misle. Međutim, iz prethodnog izvještaja o monitoringu bezviznog režima koji redovno radi EU vidi se da je glavni problem bio u Srbiji, koja je dala bezvizni režim zemljama poput Irana, čiji državljani onda u Srbiju dolaze redovnim letovima, a onda kreću dalje prema zapadnoj Evropi ilegalnim putevima.
EU je zaprijetila da bi mogla ponovo uvesti vize zemljama u regionu koje ne budu poštovale svoje obaveze iz dogovora o ukidanju viza. Prema podacima Frontexa, tri glavne grupe ilegalnih migranata na zapadnobalkanskoj ruti su Sirijci, Avganistanci i Turci.
Iako se o tome ne govori u izvještaju, nevladina organizacija “Relief Web” tvrdi da je u prvih šest mjeseci došlo do pojačanog istjerivanja migranata na hrvatskoj granici prema BiH.
“Povratak migranata iz Hrvatske u BiH povećava se još od početka 2023. godine, što se poklapa s hrvatskim formalnim ulaskom u šengensku zonu od 1. januara. Nasilno istjerivanje i ilegalne deportacije od strane hrvatskih vlasti su takođe nastavljene”, navedeno je u ovom izvještaju. Oni podsjećaju da su se zemlje regiona s EU usaglasile o jačanju saradnje u vezi s rješavanjem problema ilegalnih migracija.
Sve zemlje osim BiH su već potpisale sporazume s Frontexom o pojačanoj saradnji, osim BiH, koja to još nije učinila.
Kako nam je u petak potvrdio Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, postupak zaključivanja sporazuma s Frontexom je u toku.
U Evropskoj komisiji su nam ranije potvrdili da EU trenutno pregovara i s BiH o pojačanom sporazumu o saradnji s Frontexom.
“Novi sporazum će omogućiti Frontexu da pomogne partnerima u njihovim naporima da upravljaju migratornim tokovima, preduprijedi ilegalne migracije i rješava prekogranični kriminal na čitavoj njihovoj teritoriji. Naši partneri bi trebalo da omoguće osoblju Frontexa da ima izvršna ovlaštenja, poput graničnih kontrola i registracija ljudi”, naglasili su oni u jednom od ranijih odgovora koji smo dobili na ovu temu.
U Frontexu su nam takođe potvrdili da trenutno imaju zaključene sporazume s Albanijom, Crnom Gorom, Srbijom i Moldavijom, a da će uskoro na snagu stupiti sporazum sa Sjevernom Makedonijom.
“Agencija može da sprovodi ove operativne aktivnosti izvan EU samo kada se potiše sporazum o statusu između zemlje u pitanju i EU. Važno je da se razumije da Frontex ne igra nikakvu ulogu u tom procesu jer se o sporazumu o statusu pregovara između Evropske komisije i zemlje koja nije u EU”, pojasnili su nam oni.
Inače, u Frontexovom izvještaju koji smo citirali se dalje ističe da je najviše migranata u prvih šest mjeseci bilo na centralnomediteranskoj ruti, gdje je ukupno zabilježen 65.571 migranat, uglavnom iz Obale Slonovače, Egipta i Gvineje.
Na istočnomediteranskoj ruti bilo je 13.167 migranata, i to iz Sirije, Palestine i Avganistana.
Na zapadnoafričkoj ruti bilo je 6.408 migranata, a ukupno, uključujući još nekoliko manjih ruta, u ovom periodu zabilježeno je 132.370 migranata, što je najveći broj još od migrantske krize 2015. godine.
Frontex je takođe zabilježio da je u junu živote izgubilo 1.900 migranata koji su pokušali preći Sredozemno more u Evropu.
Istovremeno, kako piše Euronews, EU sve teže može pratiti kako se troši novac koji daju zemljama u susjedstvu da rješavaju pitanje ilegalnih migracija u skladu s najvišim standardima ljudskih prava.
Podsjećamo, zapadni Balkan je dobio 60 miliona evra za rješavanje ovog problema.
