Želja i nada, Diane Budisavljević, žene koja je odlučila da bude čovjek kada se to plaćalo glavom, kako svojom, tako i članova porodice, da će djeca koju je spasavala od strahota koja su ih čekala u logorima po NDH, jednoga dana saznati svoje pravo porijeklo, ime i prezime, 21. 4. 2023. godine u Beogradu, konačno je ispunjena.
Nažalost, od njih 12.000 koliko ih je spasla, danas je među živima još oko 300 njih. O tome, o životu srpskih oficira u logorima po Skandinaviji, ali i o zvjerstvu kojim su se vojnici NDH služili prilikom egzekucije Srba; Jevreja, Roma i ostalih naroda po logorima, javnost Srbije je imala prilike da se upozna u sali Muzeja žrtava genocida gdje je u petak predstavljena zbirka artifakata koje je muzej pribavio.
Među njima, nesumnjivo, najveću pažnju je privukao možda i najbitniji dokument – Dianin popis djece. Kada su rođena, čija su, ali i koja imena su dobijala po usvajanju od strane hrvatskih porodica. O tome koliko to danas, sa ove vremenske distance i nakon ratnih zbivanja koja su pogodila Balkan devedesetih godina prošlog vijeka, izlišno je pričati.
U ekskluzivnom razgovoru za Blic, direktor Muzeja sećanja genocida i jedan od najcjenjenijih istoričara današnjice, Dejan Ristić, otkrio je kako je muzej došao u posjed vrijednih artifakata, napominjući da ništa od tih dragocjenosti ne bi bilo u vlasništvu države Srbije i muzeja, da nije bilo samog vrha, predsjednika Aleksandra Vučića i premijerke Ane Brnabić.
– Spisak sadrži podatke o 5.800 djece od ukupno 12.000 koliko je Dijana sa svojim saradnicima spasla. Eto, oni su upravo, zahvaljujući vama obaviješteni o tome. Prema podacima udruženja nekadašnjih zatočenika ustaških logora, dakle udruženja koja djeluju na teritoriji Srbije, sa sjedištem u Beogradu, trenutno je negdje sa nama živih, između 250 i 300 ljudi. S toga je ovaj spisak jako dragocjen – rekao je Ristić.
