Badnji dan najavljuje veliki hrišćanski praznik Božić. Mnogi običaji vezani za Badnji dan su paganski, a crkva im je kasnije dala hrišćansko obilježje.
Običaje oko Badnjeg dana su Srbi naslijedili od svojih predaka i još ih održavaju. Ovo su neka od vjerovanja koja su ostala do danas:
-Mak valja jesti na Badnji dan, jer se vjeruje da će donijeti mnogo novca onima koji ga jedu.
Oni koji su se tokom godine posvađali s nekim, na Badnji dan praštaju i mire se i to je pravi duh tradicije.
– Ne valja na Božić čovjek da se opije, jer se smatra da će biti pijan cijele godine.
– Na Badnje veče se kriju stolice, kudelje, igle i vretena – a kašike se kriju i na sveti Trifun-kada su zimi verige
– Za Badnje veče troše se orasi da se vidi kakva nam je sreća, zdravlje, a kada se izlome, bacaju se po ćoškovima sobe, da kvočka izvede mnogo pilića, a ako se bacaju cijeli orasi, onda će jaja biti mućak. Bacaju se na sve strane, da se igraju jaganjci.
– Poslije večeri na Badnje veče se svi cjelivaju (ljube) da ovce čuvaju jaganjce.
– Na Badnje veče žena udari rukom muža u slabinu, a muž ženu isto, da bude cijele godine kuća vesela, da bude zdrav domaćin-gazda kuće.
– Na Badnje veče ko prvi vidi pregorjeli badnjak, prvi će da vidi tele kada se oteli krava.
– Od Badnje večeri voda od voćke, stavlja se ujutru na vime krava, da budu meke za mužu, a pasulj od Badnje večeri se zakopa u zemlju, da krtica ne kopa.
