Bosna i Hercegovina ne proizvodi dovoljno hrane da bi zadovoljila potrebe sopstvenog stanovništva i nedostaje joj dovoljnih količina sirovina za preradu, zbog čega uvozi gotovo sve vrste poljoprivrednih proizvoda.
Navodi se to u Analizi trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom za 2023. godinu, dokumentu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
“To se može konstatovati na osnovu strukture proizvoda koji su zastupljeni u uvozu poput pšenice, svježeg ili rashlađenog goveđeg mesa, šećera za rafinisanje, sjemena suncokreta i dr. Takođe, u uvozu je zastupljena i luksuzna roba sa značajno visokim cijenama poput cigareta, kafe, piva, koje utiču i na visoke vrijednosti uvoza”, navodi se u analizi.
BiH je, kako se dodaje, neto uvoznik poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, što ukazuje i konstantno povećavanje vrijednosti deficita iz godine u godinu.
“Vrijednost deficita u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom je u 2023. godini dostigla 3,5 milijardi KM, što je i najveća zabilježena vrijednost u posljednjih pet godina. Deficit od 3,5 milijardi KM i pokrivenost uvoza izvozom od 23 odsto ukazuje na visoku osjetljivost BiH na nagle promjene i poremećaje u trgovini hranom”, upozoreno je u ovoj analizi.
Činjenica je, dodaje se, da poljoprivredni sektor u BiH do sada nije uspio da se prestrukturira i modernizuje, prije svega u razvojnom dijelu, niti da ojača konkurentnost poljoprivredne proizvodnje i smanji izrazito nepovoljan spoljnotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
“Dodatno, u BiH nije formirano stabilno tržište poljoprivrednih i prerađenih poljoprivrednih proizvoda putem kojeg će se nuditi hrana koja je po kvalitetu, obimu, asortimanu ponude i cijenama usklađena sa nutritivnim potrebama i nivoom kupovne snage potrošača”, naglašeno je u analizi.
Posebno je zabrinjavajuće to što uvoz konstantno raste.
“Iako je ukupan obim trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u stalnom porastu, izvoz stagnira na nivou od milijardu KM posljednje dvije godine, dok uvoz raste i dostigao je vrijednost od 4,5 milijardi KM u 2023. godini”, naglašeno je u analizi.
Evropska unija je tradicionalno ključni trgovinski partner BiH u ovom sektoru.
“Oko 55 odsto uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u BiH je uvezeno iz Evropske unije, dok se na tržište Evropske unije iz BiH plasira oko 46 odsto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 19 odsto, dok se spoljnotrgovinski deficit sa EU konstantno povećava iz godine u godinu te je dostigao vrijednost od dvije milijarde KM u toku 2023. godine”, naglašeno je u Analizi trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda
BiH sa svijetom za 2023. godinu.
Precizirano je i da oko 85 odsto ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Evropske unije na tržište BiH stiže iz Hrvatske, Njemačke, Italije, Poljske, Mađarske, Nizozemske, Austrije i Slovenije.
Zanimljivo je da BiH sve više gubi tržišnu utakmicu i sa Turskom. Naime, kako je konstatovano, visoka stopa inflacije i enorman rast cijena hrane u Turskoj tokom pandemije i postpandemijskom periodu uticali su na pad potražnje, a posljedično i na značajno smanjenje izvoza proizvoda iz BiH u Tursku.
“Ukupna vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH na tržište Turske u 2023. godini je iznosila 41 milion KM i za 27 odsto je manja u poređenju sa prethodnom godinom. Istovremeno, uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Turske je dostigao rekordnu vrijednost od 148 miliona KM i zabilježio je povećanje od 14 odsto”, naglašeno je u analizi.
Na bh. izvoz uticala je i ukrajinska kriza, odnosno otežani uslovi transporta i značajan rast cijena transporta.
“Oni su negativno uticali na izvoz svježeg voća i povrća na rusko tržište, što je rezultiralo izvozom od svega dva miliona KM tokom 2023.”, navodi se u analizi.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da je najmanji problem u poljoprivrednicima, koji decenijama unazad ukazuju na problem prekomjernog i nekontrolisanog uvoza, a koji je u stvari unazadio domaću proizvodnju.
“Ljudi nisu načisto da li proizvoditi ili ne, kada imamo gotovo svakodnevnu situaciju da ne možemo plasirati ono što proizvedemo, jer nam dolaze znatno jeftiniji proizvodi iz okruženja ili iz EU, a koji su tamo dodatno subvencionisani i mi ne možemo to da podnesemo sve i da imamo tri puta veće subvencije”, rekao je Marinković za “Nezavisne novine“.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, poručuje da mi ne proizvodimo ni 30 odsto hrane u odnosu na vlastite potrebe.
“Sve ostalo je uvoz. Preko mjere uvozimo. To je sraman podatak”, kaže Bićo.
