VELIKA ANALIZA POSLANIKA BUNDESTAGA Evropa na raskršću

POLITIKA
cover

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira dešavanja na Bliskom istoku i Balkanu. Josip Juratovic (SPD), socijaldemokrat i zastupnik u Njemačkom Bundestagu u četvrtom mandatu, član odbora za vanjsku politiku te predsjednik parlamentarne skupine za zapadni Balkan, i potpredsjednik parlamentarne skupine sjeverni Jadran (Hrvatska i Slovenija) predstavlja svoj pogled na EU i globalnu krizu odnosno da li Evropi prijeti gubitak njenih društveno-političkih vrijednosti. Njegov pogled sa naslovom „EU na raskršću“ objavljujemo u cijelosti.

 

EU na raskršću

 

„Vrijednosti na kojima je Evropska unija utemeljena su poštovanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokracija, jednakost, vladavina zakona i poštivanje ljudskih prava, uključujući prava osoba koje pripadaju manjinama. Te su vrijednosti zajedničke svim državama članicama u društvu koje karakterišu pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i ravnopravnost žena i muškaraca.“ 

Slično članku  njemačkog ustava, članak 1. Lisabonskog ugovora formuliše zajedničke vrijednosti po kojima Evropska unija sebe vidi kao ujedinjenu. Međutim, kad su suočeni s tekućim i daljnjim produbljivanjem gospodarskih neravnoteža od 2008., migracijskim kretanjima prožetim krizama iz svog okruženja i sada pandemije korone, čini se da je ovo objašnjenje više nego ikad dokument iz davnih vremena. EU je na raskršću i sve njezine članice, posebno Njemačka, sada moraju odlučiti: trebamo li konačno djelovati u skladu s tim vrijednostima ili pokopamo s njima san o ujedinjenom kontinentu koji je više od zbroja nekoliko nacionalnih država? 

Napokon, gdje je poštovanje ljudskog dostojanstva ako nismo uspjeli riješiti problem kampova na Lezbosu i drugim grčkim otocima u kojima deseci tisuća ljudi ustraju u neizvjesnosti o svojoj sudbini u blatu i bijedi? Ako čak u vrijeme Uskrsa najvećeg vjerskog blagdana kršćana dopuštamo svjesno da se izbjeglice u Sredozemlju utope? Gdje je sloboda ako kao prva reakcija na širenje virusa Corone podignemo evropske granice bez ikakvih dokaza o učinkovitosti ove mjere? Gdje su demokracija i vladavina zakona ako se suprotstavljamo sustavnom uklanjanju tih načela u Mađarskoj i Poljskoj, samo protestnim notama i najavom strožeg nadzora? 

I na kraju, gdje je prava solidarnost da se zalažemo jedni za druge u trenutnoj krizi? To je posebno pitanje koje mi Nijemci moramo postaviti - kao što je i savezni predsjednik Frank-Walter Steinmeier rekao u uskrsnom govoru: „Trideset godina nakon njemačkog jedinstva, 75 godina nakon završetka rata, mi Nijemci nismo pozvani samo na solidarnost u Evropi - na to smo obavezni! " 

Svakako, doniranje respiratora i preuzimanje pacijenata na intenzivnoj njezi lijepa je gesta - ali oni su kap u oceanu, usprkos ogromnoj patnji koju trenutno proživljavaju Španjolska i Italija, ali i Francuska, zbog virusa Covid-19. I nedavni dogovor ministara financija evrozone može izgledati ogromno na papiru, kao što je to čak primijetio nizozemski ministar financija Wopke Hoekstra, ali „namjerno je nejasan“ tako da su sve strane mogle napustiti pregovore čistog obraza. To daje zemljama južne Evrope pristup dodatnim kreditima tijekom krize - ali to samo prebacuje problem u budućnost i istodobno produbljuje ekonomsku neravnotežu u Evropi. Jer kako zemlje, prije svega Italija, trebaju vratiti svoje gospodarstvo na pravi put i istodobno smanjiti nastali ogroman državni dug ostaje nejasno - bez zajedničkog rješenja, ostaje samo još strožiji način štednje od onog iz posljednja dva desetljeća, državnog bankrota ili izlazak Italije iz zone evra i eventualno EU s katastrofalnim posljedicama za cijeli kontinent. Ne, ipak solidarnost izgleda drugačije. 

Moramo donijeti odluku: Prihvatimo li ubrzavanje degeneracije EU kao ništa manje ni više do velikog gospodarskog područja? Tržište na kojem nacionalne države same slijede svoju ekonomsku dobrobit, bez ikakvih oblika zajedničkih vrijednosti ili idealističkih ciljeva civilizacijske veličine? Ili koristimo ovu krizu da napravimo jasan rez s unutarnjim propadanjem posljednjih godina i da otvorimo novo poglavlje - kao što su to učinili evropski osnivači 1950-ih i 1960-ih s osnivanjem evropskih zajednica i kasnije u 1980-ima Helmut Kohl, François Mitterrand, Jacques Delors i drugi su učinili s Maastrichtskim ugovorom i evrom. 

 

Globalna kriza: Evropi prijeti gubitak njenih društveno-političkih vrijednosti 

 

Baš kao i tada, takav bi korak zahtijevao političko vodstvo i vizije da budu spremni na teško uvjeravanje na rizike i kompromise. Godine 2018. potpisali smo na papiru koalicijskim sporazumom Njemačke vlade „novi početak za Evropu“, a francuski predsjednik Emmanuel Macron također dugo drži ruku pruženu. Upravo danas uoči ove krize imamo mogućnost stvarati novu Evropu. Imamo mogućnost stvoriti solidarnu Evropu privrede socijalno-ekološke odgovornosti, jednakih šansi na cjelokupnoj teritoriji EU, kako bi osigurali sigurnu budućnost generacija poslije nas. Evropu utemeljenoj na stoljetnoj borbi za demokratske vrijednosti i slobode a koje je moguće štititi samo reprezentativnom demokracijom upravo onom koje autokratski režimi poput Viktora Orbána i Jarosława Kaczyńskog žele uništiti zloupotrebljavajući demokratske slobode za ukidanje tih istih. Zablude o tobožnjim nacionalnim samoopredjeljenjima su nam na zapadnom Balkanu pokazale da je to samo mehanizam kako bi se štitile kriminalne organizacije dok njihove nacije sve više tonu u siromaštvu, te im djeca napuštaju zemlje u pravcu onih koji ne pričaju o nacionalnim opredjeljenjima već znaju da samo racionalnim razmišljanjem i traženjem partnerstava mogu osigurati svoju budućnost. A za to trebaju funkcionalne institucije na demokratskim temeljima. Evropa može samo jaka i složna kako na unutrašnjem tako i vanjskopolitičkom planu rješavati globalne probleme na istoj razini očiju sa Amerikom, Rusijom i Kinom. Jer upravo u tim državama vladaju režimi koji su spremni na sporazum samo sa pozicije snage. Zato je potrebno pod hitno pratiti put ka Sjedinjenim državama Evrope po ugledu na Sjedinjenje države Amerike. Taj korak moraju započeti upravo Francuska i Njemačka i biti primjer ostalim državama EU time što će dati dio svog suvereniteta za suverenu i time sigurniju Evropu. Što još čekamo? 

 

KOMENTARI

chat

IZDVOJENE VIJESTI

VIC DANA

joke

Zbog krađe u prodavnici žena se našla na sudu: Šta si ukrala? Konzervu breskvi. - odgovori ona. Koliko je bilo breskvi u konzervi? Bilo ih je šest. Dobro, onda šest dana pritvora! Tad se iz pozadine začu glas njenog muža: Gospodine, ukrala je i konzervu graška!

SUDOKU

sudoku

Postoji greska

Čestitamo, uspješno ste rijesili sudoku!

1 2 3 4 5
6 7 8 9 x

VRIJEME

weather
BANJA LUKA VRIJEME