Dodik: Naš politički kurs ne može da promijeni pandemija!

POLITIKA
cover

Treba učiniti sve da do smanjenja plata u javnom sektoru ne dođe, jer bi to oborilo javnu potrošnju. Manje plate bi značile i manje penzije, i tu nemam nikakvu dilemu da se mora zadržati postojeći nivo plata i penzija. Moj pristup tom pitanju je već sada jasan.

 

To u pisanom intervjuu za Srpskainfo kaže srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSD Milorad Dodik, odgovarajući na pitanje može li kao predsjednik vladajuće stranke garantovati da neće biti smanjenja plata budžetskim korisnicima i penzija u Republici Srpskoj, u kontekstu očekivanog slabijeg punjenja budžeta zbog pandemije korona virusa.

– Sada je već jasno da to neće biti lagan zadatak, ali mi treba da učinimo sve da ga ostvarimo. Ukoliko ostanu ovi parametri, i ukoliko se ne prodube i povećaju gubici, moglo bi se ostati pri sadašnjem nivou plata i penzija – kaže Dodik za Srpskainfo.

Kakve rezultate očekujete od ekonomskih mjera pomoći privredi i radnicima koje je vlast u Republici Srpskoj donijela u cilju ublažavanja posljedica pandemije?

Baš kako ste i naslovili u pitanju, očekujem da ublaže posljedice pandemije korona virusom, za koju još niko ne zna kakve će ekonomske i finansijske posljedice proizvesti u cijelom svijetu, jer niko pouzdano ne može reći ni koliko će ona trajati. Već sada možemo sa sigurnošću reći da Republika Srpska u ovom trenutku trpi štetu između 750 i 800 miliona maraka. Mjere koje smo donijeli sigurno će biti od velike pomoći našoj privredi, ali prije svega očuvanju radnih mjesta. Znate da je Vlada već donijela odluku o preuzimanju obaveza prema radnicima, koji nisu mogli da rade u martu, zbog odluka Vlade usljed pandemije, na način da su im uplaćeni doprinosi. I za april će Vlada Republike Srpske preuzeti na sebe da tim radnicima isplati minimalnu platu od 520 KM i doprinose.

Ono što smo mogli da uradimo sada, dok pandemija još traje, mi smo uradili. Putem kompenzacionog fonda, koji ćemo osnovati i puniti dijelom iz budžeta RS, a dijelom sredstvima MMF, novcem iz fondova EU i putem emisije obveznica, Republika Srpska bi mogla da sanira štetu koju će, kako procjenjujemo, napraviti ova pandemija. Kao što sam već najavio, sa dijelom sredstava od MMF osnovaćemo i garantni fond za mala i srednja preduzeća, koji će služiti za pomoć u poslovanju tih preduzeća nakon pandemije. Samo oni poslodavci koji budu zadržali radnike moći će računati na sredstva ovog fonda. Treći fond koji ćemo osnovati je fond za pomoć lokalnim zajednicama, gdje želimo da pomognemo njihovim komunalnim organizacijama da se rehabilituju nakon pandemije. Pored toga, svim radnicima u medicinskom sektoru, kao znak zahvalnosti, isplatićemo po 1.000 KM za nesebičan trud i žrtvu koju su pokazali u ovoj epidemiji. Mislim da ćemo kompletan set mjera imati tek po okončanju pandemije kada pred sobom budemo imali prilično pouzdane pokazatelje.

Pozvali ste građane da iskoriste obradivo zemljište, zasiju svaku njivu i baštu. Da li smo konačno uvidjeli koliko je značajno imati domaću proizvodnju? Oranice u Lijevče polju i Semberiji više neće biti nezasijane?

Od vremena kada sam bio predsjednik Vlade RS pa do danas, više puta, različitim povodima i u različitim prilikama, pozivao sam naše poljoprivredne proizvođače da ulože više napora i zasiju obradive površine u Srpskoj kojih ne manjaka od Lijevča do Popovog Polja u Hercegovini. Vlada Republike Srpske godinama ulaže značajna sredstva da se podstakne domaća poljoprivredna proizvodnja, što kroz različite olakšice, što kroz direktna ulaganja u poljoprivredni sektor. Mislim da je ova pandemija otvorila oči mnogima u tom sektoru, ali i van njega i otvorila staro pitanje: Zašto bi sjedali gladni na ćupu zlata?

Nije svako zlo za zlo, morali bi iz ove krize, koju je izazvala pandemija korona virusom, da izvučemo neke pouke i promijenimo neke navike. Pri tom ne mislim na one dnevne, higijenske ili socijalne. Mislim i na odnos prema pitanju koje ste postavili. Odmah po izbijanju pandemije građani su pohrlili u markete i krenuli da stvaraju zalihe osnovnih životnih namirnica. Sve te namirnice, od kojih neke i uvozimo, mogu da se obezbijede sa oranica u Srpskoj, zato vjerujem da smo svi iz ove situacije izvukli snažnu pouku i da je nećemo zaboraviti čim pandemija prođe. Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske brzo je reagovalo i u ovoj vanrednoj situaciji i donelo niz mjera kao podršku poljoprivrednom sektoru u uslovima pandemije.

Koje su to mjere?

Povećan je agrarni budžet, koji sada iznosi 75 miliona KM, obezbijeđena je rekordna isplata svih podsticaja za 2019. godinu i već je isplaćeno 12 miliona iz budžeta za 2020. godinu. Proizvođačima mlijeka se isplaćuje premija svakog prvog u mjesecu. Obezbijeđeno je 30 odsto povrata sredstava za investicije u poljoprivrednu mehanizaciju, opremu i objekte u stočarstvu, investicije u plastenike, podizanje zasada, u navodnjavanje, u preradu poljoprivrednih proizvoda. Obezbijeđeno je regresirano dizel gorivo za 12.000 poljoprivrednika u iznosu od preko šest miliona maraka. Obezbijeđena su sredstva za sjetvu pšenice, soje, suncokreta, uljane repice. Vlada je čak obezbijedila podsticaje i za male poljoprivredne proizvođače koji nisu registrovani, obezbijediće otkup svih viškova domaćih poljoprivrednih proizvoda od strane domaće prehrambene industrije. Obezbijeđen je interventni uvoz pšenice, soje i kukuruza i niz drugih mjera. Ovo su, kao što vidite, ozbiljne mjere u poljoprivrednom sektoru, za koje vjerujemo da će dati ozbiljne rezultate.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

 

Koliko Republika Srpska planira da se zaduži kako bi finansijski prevazišla posljedice virusa korona?

Iz Ministarstva finansija RS imam uvjeravanja da su obezbijeđeni izvori za likvidnost budžeta koji bi trebalo da izmiruje sve obaveze. Za potrebe i likvidnosti budžeta, ali i ponovnog uspostavljanja privrednih aktivnosti u RS, biće potrebno da se zadužimo između 500 i 600 miliona KM. Preciznije i više ćemo znati tek po okončanju ove krize.

Da li je Uredba o zabrani širenja panike zaista bila neophodna u vanrednom stanju, ili je vid represija prema neistomišljenicima? Neki ljudi tvrde da su kažnjeni iako su govorili istinu.

Nije istina ono što ja tvrdim da jeste, ili što vi tvrdite da jeste. Istina je ono što je provjerljivo i činjenično. Ako je jednom društvu istina ikada tako potrebna, potrebna je u vanrednom stanju, da ono ne bi bilo „vanrednije“ nego što to objektivne okolnosti nalažu. Ako, na primjer, vi kažete da je smještaj za pozitivne od virusa korona neuslovan u studentskom domu „Nikola Tesla“ i to ne potkrijepite činjenicama, šta mislite koliko ljudi u Banjaluci će sakriti da ima neke simptome, samo da se ne bi obreli u tim prostorijama? Šta onda dobijamo? Širenje epidemije po dubini stanovništva, samo jer je neko odlučio da se igra politike u vanrednom stanju.

Mi smo postigli dogovor da policija Republike Srpske neće takve i slične objave procesuirati po službenoj dužnosti, ali ako bilo koji građanin zatraži zaštitu, jer je doveden u stanje panike lažnim informacijama, država mora da reaguje. Shvatam prirodu vašeg pitanja i ono je velika dilema. Gdje su granice slobodnog izražavanja i prava na mišljenje u kontekstu borbe za fizičko i mentalno zdravlje naroda. Glasam uvijek za demokratiju, ali i u redovnom stanju ona ima limite, ako govorimo o slobodi izražavanja. Evo da hipotetički kažemo nismo usvojili takvu uredbu i svako radi i govori ono što misli da jeste, a ne ono što jeste, izvinite, kako da se država i društvo bori sa neodgovornim pojedincima u trenutku dok se bukvalno bori za živote ljudi.

Od početka pandemije u Republici Srpskoj nismo primjetili da je ičije pravo na slobodno izveštavanje ugroženo, niti da iko trpi represiju. Ali, jesmo da su ljudi slobodu opet uzeli bez odgovornosti. Zahvalan sam svim odgovornim medijima u Republici Srpskoj što su shvatili da pandemija korona virusom i borba protiv nje nije i ne može biti političko pitanje. Politikom ćemo se baviti ponovo kad sve ovo prođe. A proći će!

Kako ocjenjujete rad ministra zdravlja Alena Šeranića?

Ministar Šeranić je već dobio ocjenu od naroda kome služi u jednoj izuzetno zahtjevnoj situaciji, i siguran sam da mu je ta ocjena sada važnija od moje. Ja sam kao predsjednik SNSD ranije ocijenio i procijenio da je on taj koji može da vodi jedan tako važan resor, jer je on ministar iz  SNSD. On je sada samo potvrdio da su moje procjene bile tačne i dobre.

 

Čestitam i njemu, i sve i jednom radniku u zdravstvu koji se od početka ove pandemije bore za zdravlje našeg stanovništva. Oni su heroji našeg vremena i to ne smije da se zaboravi kad sve ovo prođe! Aplauz, koji se ori sa naših balkona uveče, u znak podrške zdravstvenim radnicima, kada sve prođe, treba da bude zamijenjen jednim kvalitativno novim odnosom društva prema toj oblasti, ali ostavimo tu temu za razgovor kada pandemija završi. Ova tema zaslužuje da se o njoj posebno govori.

 

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

 

Pozvali ste Centralnu banku BiH da interveniše i tako pomogne budžetima i privredi, dok su, s druge strane, stigle tvrdnje da bi to ugrozilo stabilnost valute. Da li dešavanja u i oko Centralne banke mogu da izazovu inflaciju?

I ova situacija je pokazala da je izmjena Zakona o Centralnoj banci BiH neminovna, jer ta banka ni u ovoj situaciji nije bila od koristi nikome. To je inertna finansijska inistitucija koja ničemu i nikome ne koristi, bar ne u BiH. Centralna banka BiH nije bila u funkciji ove krize i značajno je smanjila naše mogućnosti da upravljamo krizom. U ovom trenutku Centralna banka BiH ima deviznih rezervi u vrijednosti od 850 miliona KM i to je jedina Centralna banka na svijetu koja nije reagovala u zemlji koja je pogođena pandemijom. Umjesto da Centralna banka kupi entitetske obveznice, upumpa ih u privredni i socijalni život ovde, ona kupuje obveznice u inostranstvu. Posebna tema su obavezne rezerve i stopa koja treba da bude niža, kako bi poslovne banke mogle da imaju više novca za plasmane.

Kada pogledamo odakle nam je stigla pomoć u proteklih mjesec dana, možemo li reći na kojoj strani se nalaze prijatelji Republike Srpske?

Zahvalni smo svima koji su u ovako delikatnom trenutku za cijeli svijet imali razumevanje i za naše potrebe. Ne moram naglašavati da nam je prva pomoć stigla odakle smo je i očekivali, od bratske Srbije, koja i sama vodi borbu sa ovim virusom. Tu je i pomoć Ruske Federacije, čiji avioni sa potrebnim sredstvima i materijalima su nedavo sletjeli na banjalučki aerodrom. Tu je pomoć Kine, koja je pomogla kome je stigla, pa i nama. Kada već govorimo o Kini, nisam zaboravio, i neću sigurno, da je još 12. marta kineski ambasador u moj kabinet donio mislim 2.000 evra pomoći od kineskih prodavača koji žive u Banjaluci. To jeste simboličan gest i simboličan iznos, ali mogu reći, a da ne pogriješim, da su to prve donacije domaćih privrednika u Republici Srpskoj.

Pročitajte još:

Tu je i pomoć mađarske Vlade, što je sigurno gest velikog prijateljstva i solidarnosti, koji Republika Srpska mora da pamti. Stigla je pomoć i iz Turske, za koju smo takođe izuzetno zahvalni. Tu su i pomoć UNDP, nešto pomoći od EU. Ako znamo da je cijeli svijet zaokupljen ovim problemom, možemo reći da je Republika Srpska i u ovoj globalnoj opasnosti imala prijatelje.

Nedostojno je bilo ponašanje pojedinih zvaničnika iz FBiH na pomoć koja je stizala Republici Srpskoj, u kojoj su vidjeli čak atak na suverenitet BiH. Da je kojim slučajem situacija bila obrnuta, ne poznajem nikoga u Republici Srpskoj ko bi rekao što to šaljete njima, a ne nama. Ne poznajem čak nikoga ko, od našeg kontigenta materijala i sredstava za borbu protiv korona virusa, ne bi poslao pomoć FBiH ako to bude trebalo. Za kraj, ne manje bitno, pomenuo bih i sve domaće privredne subjekte koji su pokazali visoku svijest i socijalnu odgovornost u ovim teškim trenucima za Srpsku i njen narod. Njima sam posebno zahvalan jer i sami već trpe štete usljed ove pandemije.

Budući da ste član Glavnog koordinacionog tima RS, možete li da uporedite efikasnost mjera u Srpskoj i Federaciji BiH?

Prije svega, želim da kažem da Vlada Republike Srpske, na čelu sa premijerom Viškovićem, radi odličan posao. Premijer Višković je pokazao sposobnost upravljanja republičkim kriznim štabom u ovoj vanrednoj situaciji, na čemu mu i javno čestitam. Naravno, nije on sam u tom poslu, tu su i ministri koji su dali veliki doprinos da se što bolje prevaziđe ova situacija, počev od ministra Šeranića, ministra unutrašnjih poslova Dragana Lukača, do ministarke finansija Zore Vidović, i svih drugih, čiji resori su zahtijevali poseban angažman u ovoj pandemiji.

I ova situacija pokazala je da Republika Srpska ima kapacitet da sve mjere donosi brzo, što je jednako važno koliko i sam sadržaj mjera. Pokazala je da sve mjere može i da provede efikasno. Virus ne poznaje granice, ni država, ni entiteta ni gradova, i ova borba je borba svih. Čini mi se, volio bih da ostane na nivou utiska, da FBiH u početku nije sasvim ozbiljno shvatila s kakvim problem se suočavamo. To može biti i zbog toga što su se prvi slučajevi inficiranih kovidom pojavili u Republici Srpskoj. Mi smo, što je i vama poznato, odmah po registrovanju prvih inficiranih  zatvorili škole, tržne centre, kafiće, sve objekte gdje se može okupiti veći broj ljudi. Za to vrijeme u FBiH je život tekao normalno. Mislim da je bilo neophodno da u isto vrijeme preduzimamo takve mjere, jer između Istočnog i federalnog Sarajeva je samo ulica.

Granični prelazi sa obaveznim karantinom na dijelu granice u FBiH je dosta kasnije uspostavljen, tako da ni tu nismo imali ujednačene mjere, a šteta zbog toga je bila i u Republici Srpskoj i FBiH. Želim da vjerujem da će i Republika Srpska i FBiH iz svega ovoga izaći sa što manje posljedica, tu prvenstveno mislim na ljudske živote, a onda i onih drugih posljedica koje ćemo zbrajati na kraju.

Naš politički kurs ne može da promijeni pandemija

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

 

Utisak je da Predsjedništvo BiH bolje funkcioniše u vrijeme krize nego u nekim normalnim okolonostima. Kada sve prođe da li se vraćamo na stare političke pozicije, a to znači preglasavanja, političke krize, pitanja Ustavnog suda BiH, Izbornog zakona?

Utisak često vara i opasno je na bazi njega donositi zaključke. Mi smo prihvatili da odlučujemo samo po pitanjima koja se odnose na borbu protiv pandemije korona virusom. Sve drugo ostaje kao i prije pandemije. Iz antičkog vremena je izreka da u istu vodu ne možemo dva puta stati. Sigurno je da ni naši životi, kao ni životi svih na planeti, nakon ove pandemije neće biti isti. Kakvi će biti, to još tačno ne znamo, ali znamo da će ekonomska situacija biti bitno drugačija.

Ni ja, ni bilo ko iz političke partije čiji sam predsjednik, neće odustati od zaštite bazičnih interesa Republke Srpske, i taj politički kurs ne može promijeniti pandemija. Politička pitanja iz prošlosti moraće se rješavati, i tu nema dileme. Da li će kod partnera u FBiH biti više sluha, ne znam. Da li bih volio da bude? Da. Imaćemo toliko posla oko saniranja štete u ekonomiji da bi nam svako političko prepucavanje crpilo neophodnu snagu za poslove koji nas čekaju. Što se tiče vašeg utiska s početka pitanja, odmah na početku krize sam rekao da su ljudski životi iznad politike, pa bila ona i najbolja na svijetu. Mislim da su i ljudi iz Federacije bili na liniji te moje izjave.

Očekujemo razumijevanje kreditora

Kako budžet institucija BiH za 2020. treba da izgleda? Može li da bude smanjen, kako bi entitetima, koji nose teret krize, ostalo više novca?

Budžet BiH se neće usvajati bez procjene o fiskalnim prihodima i rješavanja prethodnih pitanja. Biće potrebno sagledati kretanje fiskalnih prihoda, koji će vjerovatno biti niži za 30 odsto. Budžet koji je sada projektovan ne može biti usvojen, vraćen je na doradu, i o njemu ćemo razgovarati kad prođe kriza. Neophodno je da zatražimo moratorijum na otplatu kredita na oko četiri milijarde u narednom periodu. Vjerujemo da će kreditori imati razumijevanja za ovakav naš zahtjev.

 

 

Izvor: Srpskainfo

KOMENTARI

chat

IZDVOJENE VIJESTI

VIC DANA

joke

Zašto slon ne koristi računar? Zato što se boji miša.

SUDOKU

sudoku

Postoji greska

Čestitamo, uspješno ste rijesili sudoku!

1 2 3 4 5
6 7 8 9 x

VRIJEME

weather
BANJA LUKA VRIJEME