Ogledalo Muhameda Filipovića

POLITIKA
cover

Kako se na listi ljudi za odstrel Alijine tajne policije AID našlo i ime nedavno preminulog bosanskohercegovačkog akademika, koji je svojevremeno za rušenje Bosne optužio Kočića, Ćorovića i Andrića

Bosanskohercegovački akademik Muhamed Filipović sahranjen je krajem februara bez velike pompe i žalosti. Iako, bez sumnje, najznačajniji teoretičar i filozof među Bošnjacima, za njega je malo ko mario. Niti je za života bio podržan kao političar niti je sahranjen kao velikan. Jedino što je iz njegovog opusa čaršija spremno prihvatila, i kasnije do besvesti ponavljala, zaboravljajući ime autora, jeste sud da su „nacionalne književnosti i nacionalni književnici, poput Kočića, Ćorovića i Andrića, više djelili i rušili Bosnu nego sve okupatorske vojske koje su kroz nju prolazile“. Ko je bio Muhamed Filipović, te u kojoj meri je zadužio „očeve nacije“ koji nisu prisustvovali njegovom posljednjem ispraćaju?

IZMEĐU POLITIKE I POEZIJE Filipović je bio jedan od osnivača Stranke demokratske akcije (SDA) i za kratko vrijeme koliko je bio njen član zalagao se za promociju (zajedno sa Adilom Zulfikarpašićem i Fikretom Abdićem) ideje panislamizma u BiH i jačanje uticaja Muslimanskog bratstva i Alije Izetbegovića. Budući iskorišćen za Alijine političke ciljeve sa kojima nije bio sasvim saglasan, napušta SDA i sa Adilom Zulfikarpašićem osniva Muslimansku bošnjačku organizaciju. Ni ova stranka nije zadovoljila njegova očekivanja. Donosi odluku da formira Liberalnu bošnjačku organizaciju.
Objavio je 14 naslova, a najviše prijevoda doživjela je njegova knjiga „Lenjin – monografija njegove misli“. Koliko je njegov angažman bio u funkciji promocije SDA, te da li je uspjeo da stvori sliku političkog obrasca koji ne protivrječi neostvarenoj viziji nacionalnog duha?
Muhamed Filipović je samo prividno ispunjavao prazan prostor, kulturni vakuum i odsustvo tradicije tako vidljive u politici SDA. Nesumnjivo da Bošnjaci nisu u svojoj istoriji napisali neko naučno ili filozofsko ostvarenje značajno kao Filipovićev esej potaknut zbirkom poezije „Kameni spavač“ Maka Dizdara. Kao inspiracija ovo djelo ima nemjerljivu vrijednost i nju je prvi uočio i o njoj pisao Muhamed Filipović. A pisao je tako (u filozofskom eseju „Bosanski duh u književnosti – šta je to“) da značaj njegove percepcije i filozofski dometi u mnogo čemu prevazilaze i samu inspiraciju, pa se to djelo za bošnjačku sliku Bosne javlja kao bitnije i od samog „Kamenog spavača“.
„Identificirajući nacionalni i narodni duh, mi smo sveli naše povijesno iskustvo i naš narodni duh, na nacionalno iskustvo, na iskustvo nacionalne povijesti i nacionalni duh, čiji je najpotpuniji izraz postala nacionalna književnost, u čiji horizont je tek kao pretpovijest ušao jezik i narodni duh u cjelini. Književnost bosanskih muslimana bila je ili tumačena kao srpska ili hrvatska nacionalna književnost, ili je odbacivana kao strana, nacionalnom duhu tuđa, orijentalna. Spoljni medij nadvladao je tako unutarnji duh a način i uvjeti njenog nastajanja ograničili su njene unutarnje mogućnosti i odredili njene definicije u cijelini…“
Tako je Filipović, u istraživačkom zanosu, otkrio ono najznačajnije u djelu Maka Dizdara – nadnacionalnu bosansku poziciju, i pišući o „Kamenom spavaču“, on je najviše pisao o sebi samome i o vlastitoj viziji bošnjaštva. Niko drugi, prije ni poslije, nije toliko toga bitnog pronašao na marginama te zbirke pjesama.
Kao političar, Filipović će prilično zanemariti i odbaciti vlastite filozofske poglede na narodnosnu dimenziju bosanskog duha i njen nadnacionalni kvalitet a zastupati ideju „jednonacionalnog bošnjaštva“.
U vrijeme zaoštravanja prilika i početka sukoba između Muslimana i Srba, u dogovoru sa Alijom Izetbegovićem, on će u društvu sa Adilom Zulfikarpašićem otići u Beograd i dogovoriti „Istorijski sporazum Srba i Muslimana“ kojim se sprečavao građanski rat.

DUG ISTINI Alija je taj sporazum odbio, stavljajući do znanja Zulfikarpašiću da je rat neizbježan i da „nikakav sporazum Muslimana i Srba nije prihvatljiv strancima pa ni nama Muslimanima“ (od 1994. godine Bošnjaci). Vjerska grupa koja ima političke ciljeve kakva je SDA ne prašta greške. Koliko je njegov pokušaj da napravi humanu odstupnicu od politike SDA mogao biti fatalan po njega govori i to da kada su u februaru 1996. američki vojnici, pripadnici SFOR-a, napravili vojnu akciju u Srednjoj Bosni i upali u kamp Alijine tajne policije AID na Pogorelici, uz iranske instruktore pronašli su i planove likvidacije opozicionih političara: Adila Zulfikarpašića, Muhameda Filipovića, Nijaza Durakovića i Fikreta Abdića.
Prejaka kazna za nekog ko nije spoznao da je teško promijeniti realnost i iz pjesme zakoračiti u život, stvarni život Bosne i Hercegovine i promijeniti odnose među zavađenim narodima, jer u tom slučaju treba prije svega krenuti od sebe a ne od lažnog ogledala. Da je hteo da sagleda bar delom Andrićevim očima duh Bosne, Filipović ne bi dobio više glasova na izborima niti bi slovio za nacionalnog junaka, ali jedno je sigurno – odužio bi se istini o pripadnicima tri glavne vere koji se „mrze međusobno, od rođenja pa do smrti, bezumno i duboko, prenoseći tu mržnju i na zagrobni svet…“.

 


Izvor: Pečat.co.rs

KOMENTARI

chat

IZDVOJENE VIJESTI

VIC DANA

joke

Dolazi Piroćanac kući, pa kaže ženi: • Ponovo poskupeo benzin! • Pa šta to tebe briga kad nemaš auto! • Nemam auto, ali imam upaljač.

SUDOKU

sudoku

Postoji greska

Čestitamo, uspješno ste rijesili sudoku!

1 2 3 4 5
6 7 8 9 x

VRIJEME

weather
BANJA LUKA VRIJEME