Milan Radović, potpredsjednik DNS: Ovdje se može živjeti bolje, imam plan za to!

POLITIKA
cover

Potpredsjednik DNS i predsjednik banjalučkog odbora ove stranke dr Milan Radović u intervjuu za Insajder govori o tome kako povećati standard građana, rasteretiti privredu, zaustaviti odlazak mladih, pomoći penzionerima, povećati BDP, doći do svog "krova nad glavom", ocjenjuje dosadašnji rad Vlade RS i iznosi svoju viziju Banjaluke u periodu od 2020. do 2024. godine...

 

INSAJDER: Jedan ste od uglednijih ekonomista i poslovnih ljudi u BiH. Ono što javnost u ovom trenutku najviše interesuje, kada je u pitanju ekonomija, je:  kako povećati standard građana i kako rasteretiti privredu?

RADOVIĆ: Narod je umoran od politikantstva i politike. Narodu treba veći standard, bolje plate i bolji život. Dakle, treba da napravimo konsenzus oko ekonomskih pitanja. 
Mi možemo da živimo bolje ako stavimo u funkciju sve naše, često tragično zapostavljene resurse. Potreban nam je jasan plan koji će obezbijediti novi razvojni ciklus,  s ciljem povećanja kupovne moći. Ulaganjem u energetiku, drvno-prerađivačku industriju, proizvodnju zdrave hrane i stvaranjem uslova za razvoj start-up firmi, u relativno kratkom vremenskom roku možemo postati društvo zadovoljnih ljudi koji pristojno žive od svog rada. Ništa manje i ne zaslužujemo!  Vlada RS je uvela mjere za podsticanje privrede (povrat dijela poreza na povećanje minimalne cijene rada), pa ćemo vidjeti kako će to da se odrazi na povećanje prosječne plate. Lično mislim da porezi i doprinosi treba da se vrate na stari nivo tj. smanjenje sa 67% na 52%. Tako bi se brzo i efikasno rasteretila privreda. Sa druge strane,  s obzirom da bi se time, na neki način,  smanjio priliv u budžet za oko 100 miliona KM, to ne bi značajno ugrozilo stabilnost budžeta, jer ima prostora na rashodovnoj strani. Za mene lično ovo bi izazvalo bolji efekat nego davanje podsticaja. 

INSAJDER: Zašto nam ljudi odlaze sa ovih prostora, zašto odlaze kompletne porodice i mladi?

RADOVIĆ: Ljudi žive teško, ali nije to jedini problem, mnogima izgleda da ovdje nikada neće biti suštinski bolje. Odsustvo perspektive stvara osjećaj nesigurnosti i prirodno je da ljudi u potrazi za boljim životom odlaze. Da bi vratili ljudima vjeru, neophodno je da stvorimo takav ambijent u kome najbolji prvi dobijaju posao, a najvredniji najbrže napreduju. Dakle, sistem pozitivne selekcije je sigurno dobar način. Takođe, to je kompleksan problem koji je zahvatio sve zemlje Balkana i tu nema lakih rješenja. Potrebno je da Vlada napravi radno tijelo koje će dobiti zadatak da napravi set mjera koje treba da stimulišu ljude da ostanu da žive ovdje gdje su rođeni i gdje su im korjeni. Te mjere moraju obezbijediti više posla i bolji životni standard, a tu ne mislim samo na primanja već i na potrebu da obezbijedimo ljudima bolji kvalitet života kroz ulaganja u školstvo, zdravstvo, kulturu... Takođe je bitno da napravimo sistem u kome se prepoznaju potrebe ljudi i na njih se reaguje. Ne smijemo dopustiti da se čitave generacije ili kategorije stanovništa osjećaju zapostavljenima ili zaboravljenima. Vrijeme je da prestanemo da pitamo građane šta su oni spremni da urade i žrtvuju za Republiku Srpsku i da kažemo šta je sve Srpska spremna da učini za svoj narod. U protivnom ulazimo u rizik od nestanka koji neće biti rezultat politike već demografije. U tom kontekstu pomenuta radna grupa mora da definiše mjere koje će podsticati rast nataliteta kao u Mađarskoj, Rusiji i Srbiji. Briga za budućnost jedan je od najvažnijih poslova koji su pred nama.

INSAJDER: A kako pomoći najugroženijem sloju stanovništva - penzionerima, pogotovo onima sa najnižim penzijama?

RADOVIĆ: Briga o ljudima je nekada važnija od primanja koja ostvaruješ. Penzije moraju da nastave da se usklađuju sa rastom troškova žvota, ali moramo definisati programe podrške i brige za naše najstarije. To je prije svega posao lokalnih vlasti i mi u DNS-u i kroz volonterski servis pokušavamo da ukažemo šta sve možemo da uradimo ako smo u stalnom kontaktu sa našim najstarijima i ako se brinemo o njima na način na koji želimo da se neko brine i o nama  kada i mi budemo penzioneri.

INSAJDER: Da bi mladi i penzioneri, ali i društvo u cijelini, imali dobar životni standard potrebno je imati jaku privredu, što kod nas nije slučaj. Kako podstaći našu privredu da ojača, kakve joj podsticaje dati?

RADOVIĆ: Potrebno je ukinuti sve parafiskalne namete i realno sagledati proizvodnju i njene kapacitete kako bismo uspostavili dijagnozu  i pokušali da pronađemo rješenje, jer jedino proizvodni sektor stvara dodatnu vrijednost. Dakle, trebalo bi da vidimo šta mi to možemo da proizvedemo, izvezemo, prodamo i naplatimo. Električna energija je značajan resurs RS, namjenska industrija bi mogla i trebalo da se razvija, kao i domaća prehrambena industrija, kako bismo smanjili uvoz.

INSAJDER: Koliko bi u prevazilaženju teške ekonomske situacije pomoglo uveđenje diferencirane stope PDV-a?

RADOVIĆ: Svjedoci smo da se, prije svega, zagovara povećanje stope PDV, što mislim da je pogrešno. Država ne može da se koncentriše samo na prikupljanje poreza i da u fokusu bude fiskalna politika. Mislim da treba uraditi suprotno, smanjiti PDV za osnovne životne namjernice (hljeb, mlijeko, bebi oprema) uz kontrolu cijena,  kako se smanjenje ne bi reflektovalo na stranu prodavca umjesto na stranu potrošača.

 

INSAJDER: Kako povećati bruto društveni proizvod (BDP) u RS i BiH, i zašto je malo učešće privatnog sektora u BDP-u?

RADOVIĆ: Novim investicionim ciklusom koji bi uložili u, sa stanovišta BDP,  potentne privredne grane koje mogu da predstavljaju motor skokovitog privrednog rasta! To su, kao što  sam već rekao,  energetika, drvno-prerađivačka industrija, proizvodnja hrane i turizam. Republika Srpska ima značajne resurse kojima se može i mora bolje upravljati. Ti resursi bi trebalo da donesu novu vrijednost kojom bi se punio budžet, a ne da prihodi u budžetu rastu sa povećanjem poreskog opterećenja. To je odgovor i na drugi dio pitanja jer u strukturi BDP dominiraju javna potrošnja i javni sektor sa učešćem od 80 %.

INSAJDER: Zdravstvo u Srpskoj "krvari" već godinama, odlaze ljekari, medicinski tehničari, zbog malih plata i loših uslova rada. Da li je moguće povećanje plata u zdravstvenom sektoru?

RADOVIĆ: U pravu ste, nama zbog malih primanja odlaze ne samo doktori već i kompletno medicinsko osoblje. Da bi se taj svojevrstan egzodus zaustavio neophodno je napraviti preraspodjelu u budžetu i obezbijediti veća primanja za sve zdravstvene radnike. U protivnom ćemo ostati bez onih koji se brinu o našem zdravlju. Takođe, potrebna su značajna ulaganja u kompletnu infrastrukturu ali i reforma zdravstvenog sistema u kojoj će u fokusu biti interesi i prava pacijenata. Povećanje plata u zdravstvu je prioritet zato se moraju iznaći sredstva kako bismo njihove plate izjednačili sa platama medicinskih radnika u FBIH.

INSAJDER: Kako da običan čovjek dođe do svog stana u Srpskoj i BiH. Kako da zaposleni u javnom sektoru RS i BiH dođu do svog "krova nad glavom"?

RADOVIĆ: To treba da bude jedna od mjera pomenutog programa koji treba ljude da motiviše da nastave da žive ovdje. Potrebno je da država obezbijedi izgradnju jeftinih stanova za mlade bračne parove, nastavnike i profesore kao i one koji su zaposleni u zdravstvu. Država dijelom subvencioniše kamate za mlade bračne parove ali selektivno i to samo za one koji rade u javnom sektoru. Mora se naći mogućnost da se ta mjera proširi i na privatni sektor.

INSAJDER: Kako ocjenjujete dosadašnji rad Vlade RS?

RADOVIĆ: Mislim da davanje paušalnih ocjena, ne treba da bude u fokusu. Primjetna je aktivnost Vlade RS kroz niz zakona i mjera koje tek treba da daju neki efekat. Vladu ne bih ocjenjivao na bazi utisaka, već kroz konkretne brojke i rezultate. Na primjer, ukoliko nam je za razvoj Republike Srpske neophodan rast BDP od 6 do 8%, to bi trebalo da bude parametar na osnovu koga bi se ocjenjivala uspješnost Vlade RS. Rast životnog standarda i zaustavljanje odlaska ljudi ipak će na kraju biti osnovno mjerilo uspjeha svake vlade, pa i ove. U tom kontekstu predlažem formiranje Nacionalnog ekonomskog savjeta koji bi činili uspješni privrednici, profesori, strani investitori, predstavnici sindikata, a koji bi bio svojevrstan korektiv rada Vlade u ekonomskom dijelu i garancija da nikad stranački interesi neće biti važniji od interesa naroda.

 

INSAJDER: Vi ste i predsjednik banjalučkog odbora DNS. Na čemu će biti akcenat DNS u kampanji za lokalne izbore u najvećem gradu Srpske? Kako Vi vidite Banjaluku u periodu od 2020. do 2024. godine?

RADOVIĆ: Akcenat će biti na čovjeku jer grad čine ljudi. Mi u Demokratskom narodnom savezu preko svoje infrastrukture, koju smo u proteklih godinu dana značajno ojačali, već razgovaramo sa građanima i mapiramo probleme ljudi. Zatim u okviru naših resornih odbora definišemo rješenja tih konkretnih problema i  pokušavamo da ih pretvorimo u održive politike. To je naša kampanja. Neki novi mladi ljudi na koje sam ponosan su nosioci čitavog tog procesa i oni će na kraju dodatno da ojačaju DNS. Banja Luka se danas gradi i razvija i mi to pozdravljamo, ali u isto vrijeme naglašavamo da moramo da vodimo brigu o ljudima. U tom kontekstu smatram da je neophodno institucionalizovati načine na koje građani mogu da odlučuju kako se troši njihov novac, odnosno da oni budu ti koji se pitaju šta su prioritetni projekti u njihovom komšiluku. Ako uspijemo da uključimo respektabilan broj ljudi u proces odlučivanja onda će Banja Luka od grada u kome živimo postati dom nasmijanih ljudi i to je naš cilj. Tako ja vidim Banja Luku budućnosti.


 

KOMENTARI

chat

IZDVOJENE VIJESTI

VIC DANA

joke

Gledala dva Crnogorca na televiziji trku na 800 metara, a onda jedan takmičar poče mnogo da zaostaje. „Čoče, viđu onoga jada jadnog, ne može mrdnut…“! „A, ćuti jadan, to je naš, Crnogorac“! „Auuu, viđu sokola, kako poćera onoliku gomilu…“!

SUDOKU

sudoku

Postoji greska

Čestitamo, uspješno ste rijesili sudoku!

1 2 3 4 5
6 7 8 9 x

VRIJEME

weather
BANJA LUKA VRIJEME