Kako toplotni talas utiče na ljudski organizam?

ZDRAVLJE
cover

Naše tijelo nastoji da održi unutrašnju temperaturu na oko 37 stepeni Celzijusa bez obzira na to da li se nalazimo u snježnoj oluji ili usred toplotnog talasa.

 

To je temperatura na kojoj je naš organizam navikao da funkcioniše, ali kako živa u termometru raste, tijelo mora da se više trudi da se njegova unutrašnja temperatura ne poveća, piše "BBC".

 

Ako je tijelo pretoplo, 'termostat' u mozgu šalje impulse krvnim žilama u koži, one se šire, a velika količina tople krvi iz unutrašnjosti dolazi u kožu i hladi se. Dodatno hlađenje kože i krvi u njoj izaziva znoj, koji hladi kožu, a time posredno hladi i krv koja cirkuliše u njoj.

 

Tako ohlađena krv vraća se u unutrašnjost tijela i hladi je. I opet, kada termostat u mozgu procijeni da je temperatura dovoljno snižena, smanjuje se protok kroz kožu i prestaje znojenje. Dakle, očigledno je da je za dobro podnošenje promjena temperature okoline vrlo važno da su krvne žile elastične te da se njihov promjer lako i brzo prilagođava potrebama tijela.

 

Kada to počinje da predstavlja problem?

Iako na prvi pogled zvuči jednostavno, spomenuti proces počinje predstavljati svojevrstan napor za tijelo, a što su temperature više, tijelo se više napreže. Otvoreni krvotok rezultira spuštanjem krvnog pritiska i tjera srce da brže pumpa krv kako bi nastavila da teče tijelom. To može izazvati blage simptome poput svraba od osipa što ga izaziva vrućina te otečenost stopala.

 

Ali ako krvni pritisak dostigne preniske vrijednosti, do organa ne uspijeva da stigne dovoljno potrebne krvi, zbog čega je veći rizik od srčanog udara. Istovremeno, zbog znojenja se gube tečnost i so, a pritom se ravnoteža među njima u organizmu mijenja. Takvo stanje u kombinaciji sa sniženim krvnim pritiskom može rezultirati toplotnim udarom. Simptomi su vrtoglavica, nesvjestica, dezorijentisanost, mučnina, grčevi u mišićima, glavobolja, obilno znojenje i umor.

 

Kako pomoći osobi koja je doživjela toplotni udar?

Ako osoba uspije da se rashladi u roku od pola sata, toplotna iscrpljenost obično nije ozbiljna.

 

Britanski NHS savjetuje: premjestite osobu na hladno mjesto, postavite je u ležeći položaj i podignite joj noge pod blagim nagibom, dajte joj puno vode (u obzir dolaze sportski napici i pića za rehidraciju, rashladite joj kožu - pokvasite je vodom ili prebrišite spužvom umočenom u hladnu vodu te je hladite lepezom.

 

Dobro je na područje oko pazuha ili na područje vrata staviti vrećice s ledom. 

 

Ali ako osoba ne uspije da se oporavi u roku od 30 minuta, slijedi toplotni udar. Riječ je o hitnom medicinskom slučaju i obvezno morate pozvati hitnu pomoć.

 

Treba istaknuti da se ljudi koji su doživjeli toplotni udar mogu prestati znojiti iako im je i dalje prevruće, njihova tjelesna temperatura može premašiti 40 stepeni i mogu izgubiti svijest.

 

Ko je najugroženiji?

Zdrave osobe bi s toplotnim talasom trebalo da se nose tako da koriste zdrav razum, ali pojedinci su ugroženi više od ostalih.

 

Zbog starosti ili dugoročnih zdravstvenih stanja, poput srčanih bolesti, nekim osobama je teže izboriti se s naporima kojima toplotni talas izlaže organizam. Srčani bolesnici imaju krute krvne žile. Njihove unutrašnje površine su neravne i često s aterosklerotskim plakovima.

 

Kada je toplo, krvne žile u koži se prošire, više krvi odlazi u kožu, a manje krvi ostaje za unutrašnje organe te krvni pritisak pada. Krute krvne žile ne mogu da se stisnu, smanje svoj volumen i time povećaju pritisak krvi te omoguće odgovarajuće snabdijevanje srca, mozga, jetre i bubrega kiseonikom i hranjivim materijama.

 

Organizam osoba koje boluju od dijabetesa tipa 1 i tipa 2 brže gubi tečnost, a zbog komplikacija nastalih usljed određenih bolesti krvne žile i sposobnost znojenja kod nekih ljudi ne funkcionišu kao i obično.

 

Izuzetno je važno, kažu ljekari, uspjeti prepoznati da vam je pretoplo i potom preduzeti odgovarajuće korake. Riječ je o nečemu što većina ljudi uzima zdravo za gotovo. Ali sasvim mala djeca i bebe, kao i manje pokretne osobe ugroženije su od ostalih. Zbog bolesti mozga, poput demencije neke osobe su nesvjesne vrućine.

 

Jakom suncu su izloženiji od ostalih i beskućnici, a više poteškoća s vrućinom mogu imati i osobe koje žive u stanovima na višim spratobima, posebno ako nemaju klima-uređaj.

 

Povećavaju li neki lijekovi opasnost?

Da, ali treba nastaviti uzimati ih na uobičajen način te uložiti povećan napor u rashlađivanje organizma i hidriranje. Diuretici povećavaju količinu vode koju organizam izbacuje znojenjem. Brojni pacijenti ih uzimaju, uključujući i one sa srčanim problemima. Kada su temperature izuzetno visoke, diuretici povećavaju opasnost od dehidracije i neravnoteže ključnih minerala u organizmu.

 

Lijekovi za smanjenje krvnog pritiska, takozvani antihipertenzivi mogu izazvati opasan pad krvnog pritiska u situacijama kada se krvne žile šire da bi se izborile s vrućinom. I neki lijekovi za epilepsiju i Parkinsonovu bolest mogu da utiču na prestanak znojenja, otežavajući pritom organizmu nastojanje da se rashladi.

 

Usljed prevelikog gubitka tečnosti lijekovi poput statina, lijekova koji smanjuju nivo holesterola, mogu postići veću koncentraciju u krvi.

 

Ubija li vrućina?

Da. U Engleskoj svake godine od posljedica visokih temperatura umre oko 2.000 osoba. Uzrok smrtnog ishoda u ovakvim situacijama najčešće su srčani i moždani udari koje obično izazove napor da se unutrašnja tjelesna temperatura održi stabilnom, prenosi "Hina".

 

Viša stopa smrtnosti evidentirana je pošto je živa u termometru prešla 25 ili 26 stepeni Celzijusa. Ali raniji podaci upućuju na to da visoke temperature češće izazivaju smrt pojedinaca u proljeće i rano ljeto nego na "vrhuncu ljeta". To se vjerovatno događa zbog toga što postepeno nastojimo izmijeniti svakodnevno prilagođavanje kako ljeto odmiče i navikavamo se na 'borbu' s vrućinom.

 

Podaci koji se odnose na ranije toplotne udare upućuju na to da se najviše smrtnih ishoda dogodi u prva 24 sata toplotnog talasa. I hladni front može biti smrtonosan, ali treba mu puno duže da djeluje na čovjekov organizam. Studija iz 2010. godine o posljedicama toplotnih talasa u devet evropskih gradova posvuda je pokazala povećan broj smrtnih ishoda - od 7,6 odsto u Minhenu do 33,6 odsto u Milanu. Od posljedica toplotnog talasa 2003. godine u Evropi je umrlo 70.000 više ljudi nego što je uobičajeno.

 

Noćne i dnevne temperature

Uz dnevne temperature, kada se obično postižu rekordi, ne treba zanemariti ni noćne jer je organizmu tokom noći potreban odmor.

 

Ali ako se i tokom noći naš organizam bori s nastojanjem da tjelesnu temperaturu održi pod kontrolom, rizik od zdravstvenih problema je veći.

 

Izvor: Nezavisne 

KOMENTARI

chat

IZDVOJENE VIJESTI

VIC DANA

joke

Pita učiteljica: „Perice, hajde, kaži nam ti, sa kojim državama sve graniči Rusija“? Perica malo razmisli, pa ispali kao iz topa: „Pa, s kim god to poželi“!

SUDOKU

sudoku

Postoji greska

Čestitamo, uspješno ste rijesili sudoku!

1 2 3 4 5
6 7 8 9 x

VRIJEME

weather
BANJA LUKA VRIJEME