Od početka 2022. godine novinari i mediji u BiH su nadležnim ministarstvima i tužilaštvima podnijeli 22 krivične prijave, koje se, između ostalog, odnose na ometanje njihovog rada i ugrožavanje njihove bezbjednosti, pokazuju podaci Linije za pomoć novinarima u BiH.
To praktično znači da se na svakih 15 dana dogodi po jedan napad na novinare i druge medijske radnike.
Potpuno je jasno da se novinari u BiH suočavaju s ogromnim pritiscima, kažu za “Nezavisne novine” iz Udruženja “BH novinari”. Na pitanje koji su najčešći oblici napada na medijsku zajednicu, poručuju da su to verbalni i fizički napadi.
“U posljednje dvije godine znatno je povećan i broj prijava prijetnji koje novinari dobijaju putem društvenih mreža. Takođe, u porastu je i broj prijava hakerskih napada na medije”, ističu iz “BH novinara” i dodaju da su sve učestalije i prijave zbog govora mržnje.
“Vode se i otvorene online ‘kampanje’ protiv pojedinih novinara/ki i medija, a koje najčešće iniciraju tzv. botovi političkih stranaka na društvenim mrežama”, kazali su iz Udruženja “BH novinari”.
Uz sve navedeno, prema riječima predstavnika novinarske zajednice, veliki problem predstavlja i to što BiH ni na jednom nivou još uvijek nema usvojen poseban zakon o zabrani govora mržnje, kojim bi bili obuhvaćeni i oni slučajevi koji se ne mogu podvesti pod “izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti”, a što je definisano Krivičnim zakonom BiH.
Već nekoliko godina nerijetko se predlagalo i da se napad na novinare posmatra kao napad na službeno lice, ali to nikada nije zaživjelo. Zašto?
“Postojali su takvi prijedlozi, ali, generalno, preovladava mišljenje unutar medijske zajednice i novinarskih organizacija da se novinari ne trebaju tretirati kao ‘službena lica’, već da zakon treba biti unaprijeđen u smislu efikasnijih istraga i procesuiranja napada na novinare, te strožih sankcija za počinioce napada koje bi trebale i preventivno djelovati”, poručuju “BH novinari”.
Podsjećaju da su krajem juna ove godine poslanici Predstavničkog doma BiH obavezali Savjet ministara BiH da u roku od 60 dana pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi izmjene Krivičnog zakona BiH kojima bi se napad na novinare tretirao kao posebno krivično djelo, ali od toga nije bilo ništa.
“S obzirom na aktuelni politički momenat, taj zadatak će vjerovatno ‘naslijediti’ novi saziv Savjeta ministara”, naveli su iz Udruženja.
Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, ne vjeruje ni da će novi saziv Savjeta ministara BiH donijeti nešto dobro za medijsku zajednicu.
“Jer, svjedoci smo da smo u posljednje vrijeme dobili nekoliko koraka unazad. Podsjetiću samo da se najavljuje još gori ambijent za novinare kroz kriminalizaciju klevete, Zakona o zabrani širenja lažnih vijesti, proširenju krivičnih djela protiv ustavnog poretka. To će napraviti još gorim položaj novinara, mislim da je situacija sve teža i teža”, kaže Vukelić za “Nezavisne novine”.
Krivicu za ovakvu situaciju, prema njegovim riječima, direktno snose političari.
“Oni se zalažu za slobodu govora i slobodu izražavanja, zaštitu novinara i medijskih radnika, ali u stvarnosti im odgovara ovakva situacija u kojoj novinari treba da strahuju za svoj život i da ne pišu ono što njima ne odgovara. Ovakvu atmosferu linča prema novinarima upravo su stvorili političari”, izričit je Vukelić.
I on, poput kolega iz Udruženja “BH novinari”, smatra da se napad na novinare ne mora nužno smatrati napadom na službeno lice, ali da se kazne za napadače moraju maksimalno pooštriti, jer bez toga medijski radnici nemaju da se nadaju ničemu dobrom.
