Grupa oko SDP-a BiH, odnosno osam partija, već se dogovorila i o zajedničkom, postizbornom djelovanju, a u svom okruženju ne žele SDA, ali su pozvali DF Željka Komšića koji je reizabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Ipak, žele razgovor sa liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem koji je drugi po jačini u Predstavničkom domu, a koji, s druge strane, isključuje iz svega Komšića i drži se dogovora sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom čija je stranka ostvarila najbolji rezultat među srpskim strankama.
Analitičari ponovo upozoravaju da treba imati u vidu poziciju DF-a jer je Komšić u Predsjedništvu, čiji članovi daju saglasnost za izbor novog predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, a prema nepisanom pravilu na tom mjestu bi u ovom mandatu trebalo da bude Hrvat, odnosno kadar HDZ-a, stranke koja je osvojila najviše glasova, a Komšić je već najavio da će to teško prihvatiti.
Situacija je, takođe, komplikovana i na federalnom nivou zbog odnosa među strankama, te nametnutih izmjena zakona od strane Kristijana Šmita koje se tiču izbora delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH, a od čega uveliko zavisi i imenovanje bošnjačkih i hrvatskih predstavnika u Domu naroda na nivou BiH. Delegate iz Srpske bira Narodna skupština, a analitičari ne vjeruju da bi tu moglo doći do problema jer sve ukazuje da na to će vlast u Srpskoj biti brzo formirana.
Zakonski rokovi i obaveze su, s druge strane, jasni. Vlast na svim nivoima bi, prema njima, trebalo da bude formirana do Nove godine ili polovine januara, a sagovornici “Glasa” sumnjaju da će se to i obistiniti. Gotovo su uvjereni da će se ponoviti scenario iz ranijih godina, kada je vlast čekana mjesecima na zajedničkom nivou, dok niko ne priželjkuje sliku iz FBiH, gdje nije sve ni završeno poslije izbora 2018. godine.
Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski sumnja da će vlast biti formirana do kraja godine te dodaje da je kod hrvatskog bloka, sa HDZ-om BiH na čelu, sve jasno.
– Nezaobilazan su partner na federalnom i na nivou BiH. Kod Srba je ostala dominantna grupa oko SNSD-a, ali je najšarenija scena kod Bošnjaka i tu će prevagnuti onaj blok koji bude imao 12, od 23 delegata u bošnjačkom klubu u federalnom Domu naroda. Od toga sve zavisi. Ko to bude imao, taj će biti legitiman saveznik za koalicione aranžmane hrvatskim i srpskim partijama na nivou BiH – istakao je Sitarski za “Glas” dodajući da Komšić mora da prihvati volju naroda, a najbolju provjeru može, kako kaže, dobiti u Klubu Hrvata u Domu naroda federalnog parlamenta.
Politički analitičar Filip Matić očekuje turbulencije i probijanje svih rokova na federalnom i na nivou BiH.
– Na federalnom nivou postoje problemi jer su se stranke okupile protiv SDA, a na nivou BiH smo navikli, kao da je to normalno, na tehničke mandate u Savjetu ministara te na privremeno finansiranje, odnosno mukotrpne i dugotrajne pregovore za koji bi mogli biti krivci predstavnici Bošnjaka jer su poznati po tome da veoma isključivo ulaze u razgovore i misle da su ti koji treba o svemu da odlučuju u BiH – kazao je Matić za “Glas”.
Potvrđeni rezultati opštih izbora 2022. godine objavljeni su 2. novembra.
Procedure
Prvu sjednicu Narodne skupštine saziva predsjednik iz ranijeg saziva u roku od 15 dana od dana objave rezultata izbora, dok je rok za konstituisanje Predstavničkog doma Parlamenta BiH 30 dana od objave. Na prvoj sjednici poslanici polažu zakletvu i biraju Komisiju za pripremu izbora Savjeta ministara BiH. Predsjedavajućeg Savjeta imenuje Predsjedništvo BiH, a on ima 35 dana da imenuje ministre i zamjenike te traži od Predstavničkog doma potvrdu imenovanja. Rok za konstituisanje Predstavničkog doma u FBiH je 20, a kantonalnih skupština 30 dana.
