Centralna izborna komisija BiH ni danas nije odlučila o petom srpskom delegatu u Domu naroda BiH. Ta tačka uopšte nije bila na opširnom dnevnom redu sjednice, koji inače nije ni objavljen prije početka.
Podsjećamo, Sud BiH je 13. decembra uvažio žalbu SNSD i ovaj slučaj vratio na ponovno odlučivanje u CIK BiH. Po logici stvari, očekuje se da CIK dodijeli SNSD četvrtog, od pet delegata u Klubu Srba Doma naroda BiH.
Snježana Novaković Bursać (SNSD) koja očekuje dodjelu mandata u Domu naroda BiH, kaže za Srpskainfo da je ne čudi otezanje CIK da postupi prema nalogu Apelacionog vijeća Suda BiH u slučaju utvrđivanja rezultata izbora delegata iz reda srpskog naroda u Dom naroda PS.
– Prvo, nije jednostavno suočiti se sa pravnom lekcijom koju je Sud održao CIK, te ih tako suočio sa sopstvenim neznanjem, a nije ni jednostavno odustati od političkih namjera i zadataka da se prekomponuje izborna volja iz Republike Srpske kao im, očito, nije po volji – kaže Novaković Bursać.
Čak i da se ovaj slučaj uskoro završi, Dom naroda PS BiH neće biti konstituisan sve dok se ne izaberu svi delegati iz Federacije BiH, što bi moglo da potraje mjesecima. Naime, delegati iz entiteta FBiH biraju se iz Doma naroda Parlamenta FBiH, koji ni sam još nije konstituisan. Jedan dio srpskih i delegata iz reda ostalih danas je imenovala CIK BiH.
Na današnjoj sjednici, najzanimljivija tačka dnevnog reda bila je Informacija o podnesenim postizbornim finansijskim izvještajima političkih stranaka i nezavisnih kandidata, kao i informacija o finansiranju kampanje za opšte izbore 2022. Obuhvaćen je period od 1. maja do 2. novembra 2022. i svi akteri koji su učestvovali na izborima bili su u obavezi da u prihodima prijave identitet donatora i sve izvore iz kojih su ostvarili prihode.
Duguju 8,6 miliona KM
Na izborima je učestvovalo 90 stranaka, samostalno ili u okviru koalicija, a postizborne finansijske izvještaje podnijelo je njih 83. Prema odredbama Izbornog zakona BiH ukupno su na izbore mogle da potroše oko 68 miliona KM, a kroz izvještaje dostavljene u CIK potrošile su ukupno „samo“ 11,3 miliona maraka.
– Postoje indicije da stranke nisu prijavile sve troškove, što će kontrolisati Služba za reviziju – rečeno je na sjednici.
Prema informacijama CIK, 25 stranaka uopšte nije iskazalo nikakve troškove u kampanji, a sedam nije podnijelo nikakav izvještaj. Samo jedna stranka je prekoračila dozvoljeno ograničenje u troškovima, za oko 10.000 KM, ali nije rečeno o kojoj se radi. Inače, svi ovi izvještaji biće kasnije dostupni javnosti na sajtu CIK BiH.
Službe CIK su primjetile značajan porast troškova za medije i internet oglašavanje, koji su prvi put prijavljeni u ovoj kampanji. Oni iznose oko 42 odsto troškova stranačkih kampanja. Inače, ova kampanja bila je najskuplja do sada.
Kada je riječ o strukturi finansiranja u kampanji, stranke su imale ukupne prihode od 17,4 miliona KM, od čega je iz svih budžeta 57,56 procenata. Porasli su i ukupni prilozi fizičkih lica na 26,7 odsto. Međutim, stranke istovremeno imaju neizmirena dugovanja u iznosu od 8.610.000 KM.
Član CIK, Željko Bakalar, pozvao je analitičare i novinare da se pozabave ovim izvještajima, jer kaže da su u njima mnogo toga zanimljivog može pročitati.
– Na primjer, među strankama koje su iskazale nula maraka troškova u kampanji, ima i onih koje su postale parlamentarne. Nije mi jasno kako su bez ulaganja u kampanju uspjeli da ostvare takve rezultate. To je samo jedan od pokazatelja – rekao je Bakalar.
