Zbog povećane potrošnje i poremećaja u lancima snabdijevanja u Hrvatskoj je sve teže naći pojedine lijekove, a i pored straha građana koji traže alternativu, nadležni ističu da nema mjesta panici, te da je nestašica lijekova u Hrvatskoj “stalno stanje”.
Istovremeno dug Vlade Hrvatske prema veletrgovcima lijekova ponovo je porastao na 5,5 milijardi kuna.
“Nestašica lijekova u Hrvatskoj stalno je stanje, možda ćemo zbog kovida, rata u Ukrajini i svih poskupljenja koja se događaju imati malo više problema s tim, ali vidimo da probleme imaju i neke naprednije i bogatije zemlje”, rekla je Ana Soldo, predsjednik Hrvatske ljekarske komore.
Trenutno, u Hrvatskoj je najveći problem sa antibiotikom zinnat od 500 mg koji proizvodi “Glaxo”, a radi se antibiotiku koji se izdaje samo na recept i koristi se kod djece starije od tri mjeseca i kod odraslih, i uglavnom se propisuje pacijentima koji imaju bakterijske infekcije i onima kojima ne pomažu “slabiji” antibiotici. Ovog lijeka na tržištu Hrvatske neće biti do aprila naredne godine. Takođe, agenciji za lijekove u Hrvatskoj prijavljena je nestašica decortina od 5 i 20 mg, zatim lijeka torvas od 10 i 20 mg, kao i lijeka arava od 10 mg.
“Cijelu godinu u Njemačkoj je veliki problem nestašice lijekova. Nijemci imaju 100.000 registrovanih lijekova, a nestašica je za njih tristotinjak. U Hrvatskoj imamo 15.000 registrovanih lijekova, a od 200 do 300 lijekova na neki je način nedostupno pacijentima”, rekla je Soldo za Hrvatsku radiotelevizju (HRT), a prenose mediji u Hrvatskoj.
Ona ističe da bi Hrvatska trebalo da promijeni pravila o propisivanju i izdavanju lijekova kako bi apotekari mogli brže reagovati na nestašice i pacijentima obezbijediti potreban lijek.
“Trenutno je nestašica lijekova za pritisak. Imamo ih stotinjak registrovanih, ali problem je što ponekad pacijenti moraju prvo otići specijalisti, pa onda doktoru opšte prakse da mu se promijenti terapija”, rekla je Soldo.
Kada je riječ o dugovima Vlade Hrvatske prema veletrgovcima lijekova, trenutno taj dug iznosi oko 5,5 milijardi kuna, a i pored brojnih pokušaja, godinama unazad, da se taj dug smanji ili svede u realne okvire, do toga nije došlo. Prema određenim analizama, bolnički sistem u Hrvatskoj u prvim mjesecima 2022. godine mjesečno je generisao 275 miliona kuna novog duga, a rokovi plaćanja kliničkih i bolničkih centara se kreću između 200 i 260 dana, dok rokovi plaćanja opštih, županijskih i specijalnih bolnica dostižu i do 300 dana. U posljednjih nekoliko mjeseci, situacija je po pitanju dugovanja sve teža, s obzirom na to da zbog inflacije i rasta troškova energenata zdravstvene ustanove imaju sve manje novca.
“Jedino je rješenje da se na neki način država zaduži i plati sve zaostale dugove da bi se odnosi postavili kako treba. Veletrgovci, apoteke, pa i direktori bolnica troše enormno puno vremena na saniranje tog duga. Stalno je neki problem sa isporukom lijekova i to nema smisla. Treba promijeniti način finansiranja bolnica. Ako kontinuirano svakih pola godine dajemo nove injekcije u sistem, a ništa se nije promijenilo, onda taj sistem finansiranja ne funkcioniše”, naglasila je Soldo.
Hrvatska, odnosno zdravstveni sektor, već godinama ima ogromnih problema s dugovima prema veletrgovcima, a u jednom trenutku taj dug premašio je milijardu evra ili više od sedam milijardi kuna. U toku prošle godine, kako prenose pojedini mediji u Hrvatskoj, Vlada je po osnovu dugovanja veletrgovcima isplatila nešto više od četiri milijarde kuna, međutim, dug je nakon toga nastavio da raste, zbog čega se sve češće može čuti da je neophodna dubinska reforma zdravstvenog sistema.
