Iz Republike Srpske ga podsjećaju da rezolucija neće imati pravne posljedice.
– Sama rezolucija ne proizvodi nikakve pravne posljedice i sve ono što je sadržano u rezoluciji, da se u nastavni program uvrsti pitanje događaja u Srebrenici, namjerno govorim događaja, pitanje pravne odštete od strane Srbije iako to nije sadržano u rezoluciji, to prosto nije moguće. To apsolutno nema nikakvu vezu sa samom rezolucijom jer se ona tretira isključivo kao jedan politički akt – smatra Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u PD PS BiH.
O reviziji tužbe u drugom entitetu priča se već godinama. Nakon usvajanja rezolucije, najglasniji je Elmedin Konaković.
– Evo sada smo sa pravnicima u fazi analize. Nakon te presude desila se presuda Simatoviću i Stanišiću. Direktno povezanim ljudima sa institucijama iz Srbije koji potvrđuju umiješanost Srbije u rat u BiH. To je drugi fakt pravne naravi koji takođe omogućava određene procedure – izjavio je Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova u SM.
Nikakve procedure nisu moguće, kažu i pravnici. Rok za reviziju je prošao još 2017. godine.
– Rok od šest mjeseci od dana kada su došli do novih činjenica, a to bi značilo da BiH u tom eventualnom zahtjevu za reviziju dokaže da se u toj rezoluciji našla neka nova okolnost koja nije postojala kada je 2007. donijeta presuda. Takve nove okolnosti jednostavno nema. Treće, vodimo računa da je apsolutni rok zastare za podnošenje revizije, prema pravilu 61 međunarodnog prava, 10 godina od donošenja presude – kaže Miodrag Stojanović, advokat.
U Februaru 2007. godine Sud u Hagu donio je presudu u kojoj stoji da Srbija ne može biti odgovorna za dešavanja u Srebrenici, prenosi Atv.
2017. godine propao je i pokušaj revizije tužbe koju je pokrenuo lider SDA Bakir Izetbegović.
