Imovina koja je predmet Zakona o državnoj imovini Bosne i Hercegovine, jeste imovina Bosne i Hercegovine koja će se shodno Sporazumu koji je sastavni dio Zakona podijeliti između institucija BiH, entiteta, kantona i Brčko Distrikta BiH.
To je navedeno u izjavi koju su 26. januara 2009. u Banjaluci potpisali predsjednici SNSD Milorad Dodik, HDZ BiH Dragan Čović i SDA Sulejman Tihić. Ova izjava je zapravio nastavak tzv. Prudskog sporazuma, koji je na ovaj dan potpisan u Banjaluci.
-Stranke traže da Komisija za izradu Zakona i Savjet ministara BiH u narednih sedam dana predlože Parlamentarnoj skupštini BiH prijedlog zakona bez odlaganja – piše dalje u toj izjavi.
Sada Miload Dodik govori drugačije.
-Potpuna je laž, odbacujemo potpuno kao neistinu, ono što je on rekao danas o imovini, ne postoji državna imovina, ni u Ustavu ni u Dejtonskom sporazumu, nigdje se ne pominje termin državna imovina, nigdje se ne pominje imovina BiH kao termin – izjavio je Dodik 2. februara, komentarišući izjavu pomoćnika državnog sekretara SAD, Džejmsa O’Brajena, koji je tokom posjete Bosni i Hercegovini rekao da se o državnoj imovini treba razgovarati u “relevantnim institucijama, te da ona “pripada državi”.
Ako se ponovo vratitet na dogovor Dodika, Čovića i Tihića iz 2009. vidjećete da O’Brajen govori ono što upravo tamo piše.
Članica Predsjedništva SDS Aleksandra Pandurević kaže da to najviše šteti Republčici Srpskoj – politika danas ću ovaku, sutra ću tako.
-Neki dan sam listala dokumenta i naletih na Prudski sporazum koji smo svi mi manje više zaboravili. 26.1.2009. Dodik je u Banjaluci potpisao sporazum sa pokojnim Sulejmanom Tihićem i Draganom Čovićem i u tom sporazumu, da mu niko nije tražio, je rekao imovina koja je predmet zakona o državnoj imovini BiH, jeste imovina BiH koja će se shodno sporazumu koji je sastavni dio zakona, podijeliti između institucija BiH, entiteta i Brčko distrikta, gradova i opština. To je bio njihov politički dogovor. A onda poslije dođete i povlačite se i onda stranci kažu: „Čekaj, to si tada mislio tako“. To najviše šteti RS, politika danas ću ovaku sutra ću tako. Zato imamo ovakvu situaciju – silne sankcije, Šume RS najavljuju štrajk, radnici TE Ugljevik su u štrajku, radnici u pravosuđu RS štrajkuju. I niko ne reaguje. Bojim se ako se ovako nastavi, oni se ne daj Bože ne povuku sami i ostanu, da će uskoro cijela RS biti pred bankrotom i kolektivnom štrajku – izjavila je Pandurevićeva za N1.
Šta su još dogovorili
Da bismo doslovno prenijeli Dodikove riječi, prenosimo u cjelosti vijest Srne iz 26. januara 2009. godine:
„Lideri SNSD-a Milorad Dodik, SDA Sulejman Tihić i HDZ-a BiH Dragan Čović dogovorili su danas osnovna načela funkcionisanja BiH.
Prema zajedničkoj izjavi koju su potpisali na sastanku u Banjaluci, BiH je decentralizovana država organizovana na tri nivoa vlasti. Srednji nivo vlasti sastavljen je od četiri teritorijalne jedinice, gdje je svaka teritorijalna jedinica zasnovana na diobi vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.
U tom dokumentu ističe su da je BiH suverena država u međunarodno priznatim granicama, kao i da je BiH demokratska, socijalna i sekularna država zasnovana na vladavini prava i načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.
Konkretne prijedloge ustavnih rješenja stranke će, u skladu sa ovom zajedničkom izjavom, međusobno razmijeniti do narednog sastanka koji će biti održan u Mostaru 23. februara, čiji će domaćin biti Čović, naglašava se u zajedničkoj izjavi.
Do tada oni će razmotriti i pitanje dvojnog državljanstva za sve građane BiH, ističe se u izjavi koju je novinarima pročitao Dodik.
Lideri SNSD-a, SDA i HDZ-a BiH postigli su dogovor i o amandmanu na Ustav BiH za rješenje pravnog statusa Brčko distrikta.
Prema ovom amandmanu, Brčko distrikt postoji pod suverenitetom BiH u oblastima koje spadaju pod nadležnost institucija BiH. Njegova teritorija je u zajedničkoj svojini (kondominijum) entiteta.
To je jedinica lokalne samouprave sa vlastitim institucijama i propisima, sa ovlaštenjima i statusom iz konačne odluke Arbitražnog tribunala za spor oko međuentitetske linije razgraničenja u oblasti Brčkog. Odnos Brčko distrikta i institucija BiH i entiteta može se urediti zakonom, ističe se u ovom amandmanu.
U amandmanu se navodi da je Ustavni sud BiH nadležan da odlučuje o bilo kom sporu u vezi sa zaštitom utvrđenog statusa i ovlaštenja distrikta koji se može javiti između jednog ili svih entiteta i Brčko distrikta.
-Svaki takav spor jedino može pokrenuti većina poslanika Skupštine distrikta, koja uključuje najmanje jednu trećinu izabranih poslanika iz reda od svakih konstitutivnih naroda – zaključuje se na kraju ovog amandmana.
Trojica lidera dogovorila su da imovina koja je predmet zakona o državnoj imovini BiH jeste imovina BiH koja će se, shodno sporazumu koji je sastavni dio zakona, podijeliti između institucija BiH, entiteta, kantona, Brčko distrikta i opština.
Imovina će se knjižiti na osnovu ovog zakona i sporazuma.
Stranke traže da komisija za izradu zakona i Savjet ministara BiH u narednih sedam dana predlože Parlamentarnoj skupštini BiH prijedlog zakona bez odlaganja.
Radi rješavanja problema izbjeglih i raseljenih lica, stranke potpisnice zajedničke izjave dogovorile su se da zatraže od Savjeta ministara BiH da nađe mogućnost dobijanja povoljnog kredita od 500 miliona KM koji će se primjenjivati proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva, putem državne Komisije za izbjeglice i raseljena lica BiH“.
Od svega navedenog, u institucijama na nivou BiH usvojen je amandman na Ustav BiH koji se odnosi na Distrikt Brčko.
