NATO saveznici na samitu Alijanse u Vilnjusu nisu donijeli odluku o slanju NATO trupa u BiH, niti su na bilo koji način promijenili pristup ili svrhu svog djelovanja u zemlji, iako je prethodnih dana i sedmica bilo najava da bi zbog političke krize u BiH moglo doći do pojačavanja NATO prisustva.
Umjesto toga, pokazale su se tačnim najave pojedinih medija koji su na prvom danu samita u utorak imali uvid u konačni dokument, u kojem se traži smirivanje političkih napetosti i pruža podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH u skladu s Dejtonskim sporazumom.
“Ostajemo posvećeni evroatlantskim aspiracijama BiH. Nastavićemo podržavati reformske napore, uključujući i kroz nedavno usaglašeni Paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta, zatim kroz Glavni štab NATO u Sarajevu i široku lepezu alata za saradnju u oblasti bezbjednosti, kao i kroz Reformski program s NATO-om. Ohrabrujemo BiH da iskoristi podršku NATO-a i da pojača napore u ključnim reformskim područjima, uključujući prijeko potrebne političke, izborne i ekonomske reforme, kao i reforme u oblasti pravne države, ali bez prejudiciranja u vezi s finalnom odlukom u vezi sa članstvom u NATO-u”, naglašeno je u komunikeu.
S obzirom na to da je juče i Milorad Dodik, predsjednik RS, izjavio da podržava teritorijalni integritet BiH, moguće je da je i to doprinijelo da se u komunikeu, koji se usaglašava između svih zemalja članica NATO-a, iskažu pomirljivi tonovi.
Imajući u vidu da neće biti značajne eskalacije od strane NATO-a, to takođe znači da ni Kristijan Šmit, kojeg RS ne priznaje za visokog predstavnika, ne može da računa na pomoć u implementaciji eventualnih odluka koje bi donosio, što bi moglo ukazivati i na to da oni koji su u BiH planirali da “preko koljena” prelome pitanje državne imovine, za svoje aktivnosti nisu imali podršku iz svojih centrala i glavnih gradova.
U komunikeu je zapadni Balkan proglašen kao region od strateške važnosti za Alijansu i izražena je snažna podrška bezbjednosti i stabilnosti regiona.
Rusija je proglašena za glavni faktor destabilizacije ne samo u BiH i regionu, već i globalno, posebno imajući u vidu rat u Ukrajini i proširenu invaziju.
“Mir u evroatlantskom području je narušen. Ruska Federacija je prekršila norme i principe koji su doprinijeli stabilnom i predvidivom evropskom sigurnosnom poretku. Ruska Federacija je najznačajnija i najdirektnija prijetnja sigurnosti saveznika i miru i stabilnosti u evroatlantskom području”, saopšteno je u komunikeu.
Ukrajina je dobila sigurnosnu podršku i obećanje da će biti primljena kao članica, čime su djelimično ublažene primjedbe koje je Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, iznio prethodnog dana. Naime, Zapad razmatra bezbjednosne garancije koje bi mogao pružiti Ukrajini do trenutka dok ne postane članica, što je izazvalo i negativnu reakciju Moskve. Zvanični Kremlj je juče poslao poruku da je to opasna greška koja bi Evropu mogla izložiti još većim opasnostima. Zelenski je rekao da bi poziv u članstvo bio bolji, ali i da bezbjednosne garancije i izbacivanje potrebe usvajanja akcionog plana za članstvo za Ukrajinu nisu loš ishod samita.
Podsjećanja radi, Jens Stoltenberg, generalni sekretar Alijanse, rekao je da će Ukrajina biti primljena u članstvo i da tu zemlju tretiraju kao ravnopravnu.
On je optužio Rusiju za agresiju na Ukrajinu, eskalaciju krize kroz naoružavanje i nuklearnu prijetnju, te kroz napore na širenju dezinformacija i potkopavanja demokratije u zapadnim zemljama.
