Zemlje članice NATO-a potpisale su juče Protokol o prijemu Švedske i Finske u NATO, čime je i formalno otvoren put ka prijemu u Alijansu ove dvije zemlje koje su dugo vremena bile neutralne.
Da bi i formalno postale članice, potrebna je ratifikacija u svim zemljama članicama, a to je proces koji može potrajati više mjeseci. Iako je formalan korak za put ka članstvu Akcioni plan, u slučaju Švedske i Finske ovaj korak je preskočen, jer se obje zemlje smatraju zemljama visoke demokratske tradicije, tako da NATO smatra da posebne reforme nisu potrebne. Neke zemlje članice zahtijevaju formalnu ratifikaciju u parlamentu, a neke druge zemlje, poput Ujedinjenog Kraljevstva, ne traže ratifikaciju u parlamentu.
“Kada sve zemlje NATO-a obavijeste Vladu SAD, koja je formalni deponent Vašingtonskog sporazuma, da prihvataju izmjenu Protokola NATO-a, generalni sekretar će pozvati zemlje kandidatkinje da pristupe Vašingtonskom sporazumu”, kažu u NATO-u.
Što se tiče BiH, za “Nezavisne novine” iz NATO-a kažu da je ishod nedavno završenog madridskog samita NATO-a da Alijansa želi bližu saradnju sa zemljama partnerima, poput BiH.
“Saglasni smo da pojačamo političku i praktičnu podršku našim partnerima zbog rizika koje predstavlja ruska agresija, uključujući BiH, Gruziju i Republiku Moldaviju. Mi ćemo ovim zemljama pomoći da izgrade kapacitete i ojačaju otpornost”, kažu iz NATO-a za “Nezavisne novine”.
Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, za “Nezavisne novine” ocjenjuje da je očigledno da NATO na sve partnere gleda u svjetlu bezbjednosnih izazova u vezi s Ukrajinom te da se to odnosi i na BiH.
Prema njegovom mišljenju, brzina prijema Švedske i Finske i rješavanje problema s Turskom, koja je formalno pokazala zadršku u vezi s pitanjem prijema Švedske, pokazuju koliko se u NATO-u promijenio odnos prema pitanjima koja se odnose na bezbjednost u Evropi.
“Sada je jasno da je jedan od zaključaka koji je poslat iz Madrida da u ovoj atmosferi postoji želja za širenjem NATO-a, ali i da se određenim saveznicima za prvu ruku daje posebna pozicija kao da su već u NATO-u iako, naravno, to nisu. U zvaničnim dokumentima navedene su zemlje od kojih se očekuje poseban status i komunikacija s NATO-m, a to su BiH, Moldavija i Gruzija, znači, iz svakog od kritičnih regiona po jedna zemlja”, kaže Radić.
Iz ovoga proizlazi, kako je ocijenio, da NATO na BiH gleda i ponaša se prema njoj kao da je već saveznica, jer se, prema njihovom mišljenju, radi o bezbjednosti evropskog kontinenta.
“Ništa se formalno nije promenilo, ali ovo je vreme rata. Sve priče koje su ranije postojale o godišnjim planovima, programima reformi, sada padaju u vodu. Sada je političko-bezbednosna potreba postavljena iznad birokratije i bilo čega drugog što bi usporilo proces ulaska zemalja. Od BiH se, prema mojoj proceni, očekuje da se u punoj meri ponaša kao odgovorna zemlja. E sad, naravno da će domaća birokratija uvek da nađe način da pokaže da to nije baš tako, da je BiH neutralna itd., ali faktički to će biti stanje. To je mehanizam kojim se prevazilazi formalan problem neutralnosti RS i svega onog što opterećuje odnose BiH s NATO-om”, naglasio je Radić.
Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, juče je nakon potpisivanja protokola u Briselu rekao da je ovo istorijski dan za Švedsku, Finsku i NATO u cjelini.
“Finska i Švedska će dati snažan i važan doprinos evroatlantskoj bezbjednosti. Naše vojske su interoperatibilne, one su vježbale i služile zajedno godinama. Dijelimo iste vrijednosti i suočavamo se s istim izazovima na Baltiku i dalje”, rekao je.
Peke Havista, ministar spoljnih poslova Finske, rekao je da je zadovoljan potpisivanjem protokola koji je nazvao istorijskim te je naglasio da je posebno srećan što je ovaj korak urađen zajedno s Švedskom.
“Veoma se radujemo što ćemo raditi zajedno sa saveznicima kao zemlja koja je pozvana da se pridruži”, rekao je on.
An Linde, ministarka spoljnih poslova Švedske, rekla je da je ovo značajan korak ka punopravnom članstvu njene zemlje u Alijansi.
“Prije sedam sedmica potpisala sam naše pismo namjere da postanemo članice. Švedska vlada se na ovaj korak odlučila u svjetlu pogoršanja bezbjednosne situacije u evroatlantskom području zbog ilegalnog i nepravednog rata Rusije protiv njenog susjeda”, rekla je ona.
