Prema planu upisa u srednje škole u školskoj 2024/25. godini, koji je objavljen na sajtu Ministarstva prosvjete i kulture RS, predviđeno je da se u prvi razred upiše 10.143 đaka, što je za 34 manje u odnosu na tekuću školsku godinu.
Analizom planova upisa za ovu i narednu školsku godinu vidljivo je da većina škola neće napraviti revolucionarne promjene na jesen, nego će upisati gotovo jednak broj đaka i mahom za ista zanimanja. Oni koji su ipak bili primorani na korekcije, uglavnom su to uradili zbog tehničkih razloga.
Tako, na primjer, svršeni osnovci u gradu na Vrbasu ove godine, za razliku od ranije, neće imati priliku da se školuju za tesara, armirača-betonirca i fasadera jer su ta zanimanja izbačena sa spiska u Građevinskoj školi, u čije klupe bi u septembru trebalo da sjedne oko 90 đaka manje u odnosu na broj učenika koji su se ove školske godine upisali prvi razred.
– Bili smo prinuđeni da izbacimo neka odjeljenja i zanimanja jer smo ograničeni prostorom. Nemamo svoj objekat, a ovaj koji koristimo, osim što je privremeno rješenje, nema potreban broj učionica. Svjesni smo da su zanimanja koja smo izbacili potrebna tržištu rada, ali prosto nemamo prostora. Morali smo smanjiti i broj odjeljenja građevinskih tehničara, pa ćemo upisati jedno umjesto dva, što je ranije bio slučaj – rekao je za “Glas” direktor Građevinske škole u Banjaluci Ljuban Bajić.
Tehnički problemi
On je dodao da pregovaraju sa nadležnim institucijama o pitanju te problematike, ali da se rješenje ne nazire.
– Da bismo premostili iduću školsku godinu, trebaju nam tri dodatne učionice koje Gradska uprava traži, ali zasada ništa – naveo je Bajić.
Manje đaka u idućoj školskoj godini planira da upiše i Tehnička škola u Gradišci, a i oni su odlučili da izbace zanimanja alatničara i operatera za obradu brizganjem.
– Na zahtjev privrede i tržišta rada lani smo upisali te smjerove, ali nisu potrebe tolike da ih obrazujemo i ove godine. Mi faktički svake godine upisujemo različita zanimanja unutar struka koje obrazujemo jer upisnu politiku zaista kreiramo prema potrebama firmi u našem gradu s kojima redovno sarađujemo kako bi djeca koja se obrazuju imala posao kada završe. Ne upisujemo đake za zanimanja samo da bi profesori imali normu – istakao je direktor ove obrazovne ustanove u Gradišci Vlado Tomić dodajući da su se za upis manjeg broja đaka odlučili jer je manje svršenih osnovaca.
Ugostiteljsko-trgovinsko turistička škola (UTTŠ) u Banjaluci planira da upiše 186 đaka u prve razrede, što je za 22 učenika manje u odnosu na tekuću školsku godinu, a za zanimanja poslastičara i trgovačkih tehničara neće ni raspisivati konkurs.
– Izbacili smo zanimanje trgovački tehničar jer u posljednjih šest godina upisujemo do desetak đaka, a prema planu upisa odjeljenje treba da ima 24 učenika. Zbog lošeg interesovanja nećemo upisivati tu struku. Međutim, velika je potražnja za kuvarima, to je deficitarno zanimanje, i njih planiramo upisati dva odjeljenja. To diktira tržište rada i time smo se vodili – rekao je direktor UTTŠ Boris Spasojević navodeći da imaju više nego dobru saradnju sa privredom.
Ovakvi planovi upisa, tvrde poslodavci, nikako im ne idu u prilog. Predsjednik Unije poslodavaca RS Saša Trivić kaže za “Glas” da trenutno nema trgovačkog lanca kojem ne manjka stručnih radnika, navodeći da je problematika mimoilaženja škola i privrede dvojaka.
– Osnovni problem obrazovanja je što škole postoje zbog profesora, a ne zbog đaka.
Da bi bila sačuvana radna mjesta nastavnika, đaci se školuju za zanimanja koja im nikada neće trebati. Danas u firmama imamo 90 odsto radnika koji obavljaju poslove za koje se nisu školovali. Ovo što se radi je zločin prema mladima jer ih školujemo za nešto za šta znamo da sigurno neće raditi i da će se morati prekvalifikovati. Republika Srpska radi po strukturi škola i zanimanja koja su ostala iz doba Jugoslavije, potpuno neprilagođena vremenu u kojem živimo – tvrdi Trivić.
Reforma prijeko potrebna
Podsjeća da je poslovna zajednica davno zatražila analizu stanja u srednjim školama, ali da za to nema sluha u resornom ministarstvu i Vladi RS koja, tvrdi Trivić, nema snage da se uhvati u koštac sa ovim problemom.
– Potrebno je napraviti novu mrežu srednjih škola, da se radi regionalizacija u smislu kadrova i da se po manjim mjestima što češće mijenjaju zanimanja za koja se djeca obrazuju. U Kostajnici, na primjer, već dvije decenije se školuju fizioterapeuti, a šta će tako mala opština s tim kadrom.
Zanimanja kao što je, recimo, vozač motornih vozila treba potpuno ukinuti jer ta djeca kad završe školu ne mogu odmah raditi jer, osim što nemaju položen vozački ispit, ne mogu ni biti profesionalni vozači dok ne navrše 21 godinu života. Ne treba vozač, kao nekad, popravljati vozilo pa da mora ići u školu. Vozač se može biti i uz kurs – navodi Trivić dodajući i da je školovanje
đaka za ekološkog tehničara u Tehnološkoj školi u Banjaluci suludo jer se, kako tvrdi, nikada niko nije zaposlio u toj branši, nito to zanimanje treba tržištu rada.
Prema njegovim riječima, ozbiljan problem predstavlja i vaspitanje djece.
– Trgovaca treba, a djeca neće da se za to školuju jer to zanimanje vide kao bezvezno. Zabrinjavajući je i ogroman disbalans između trogodišnjih i četvorogodišnjih zanimanja jer se na zanate mahom upisuju učenici koji uopšte neće da uče. Upišu se za trogodišnja zanimanja samo da ne bi ostali na osnovnoj školi.
Iako plaćamo praksu, trenutno imamo samo jednog učenika jer drugi prosto neće da uče i rade – naglasio je Trivić koji je i vlasnik preduzeća “Krajina klas” i lanca pekara “Manja”.
Zamjenik predsjednika i član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS “Horeka” Goran Kurtinović kaže da je društvo upoznato sa ovom problematikom, ali da niko ništa ne preduzima.
– Svi u privredi su nezadovoljni upisnom politikom srednjih škola. Odavno se priča o reformi, ali se, nažalost, ništa ne radi. Postalo je uzalud više i govoriti. Reforma školstva nam je prijeko potrebna, a sporadične promjene koje imamo su samo presipanje iz šupljeg u prazno. Prepisuju se isti programi svake godine – kategoričan je Kurtinović.
On je istakao da je smiješno da se u Banjaluci, koja ima na stotine ugostiteljskih objekata, upisuje jedno odjeljenje konobara od 22 đaka.
– Kada se lani pokrenula priča da se u zakonska rješenja uvrsti da obrazovanog konobara treba da imaju samo hoteli i restorani jer ih na tržištu rada nema, škole su se glasno pobunile. Svako od nas želi radnika koji zna posao, a ne da ih mi obučavamo, ali šta da radimo kad ih nema i kad ih škole ne obrazuju – pita se Kurtinović.
Manjak kadra
Vlado Tomić kaže da se tehničke škole suočavaju sa nedostatkom nastavnog kadra iz oblasti mašinske i elektro struke jer za inženjerima vlada velika potražnja u privredi, gdje su im obezbijeđena bolje plaćena radna mjesta.
– Taj problem će u budućnosti biti još izraženiji. Mi imamo elektroinženjera koji već četvrtu godinu dolazi iz Banjaluke, a penzioner je. I to nije problem samo naše škole već i drugih.
Skoro nam je dolazila djevojka koja se doseljava u Gradišku da se raspita za posao. Radi za neku IT kompaniju i ima platu 4.000 KM, gdje smo uvidjeli da je razlika u zaradi veća nego duplo. I Tehnički fakulteti imaju isti problem – kazao je Tomić.
Pozitivan primjer
Goran Kurtinović kaže da je svijetao primjer saradnje škole i privredika to što Poljoprivredna škola u Banjaluci u idućoj školskoj godini planira da upiše kombinovano odjeljenje agrotehničara i agroturističkih tehničara, zanimanja za koje se ozbiljno zalagalo Udruženje “Horeka”.
– Za projekat od “polja do stola” koji sprovodimo, to zanimanje ne da nam je potrebno, nego praktično otvara put za realizaciju svega onoga što se u tom programu nalazi. Kroz to zanimanje školovaće se budući samostalni privrednik koji će se baviti seoskim turizmom. U planu je da narednih mjeseci medijski ispromovišemo to zanimanje i nadam se da će biti zainteresovane djece – rekao je Kurtinović.
