Stanje u politici je samo jedan od pokazatelja koliko se BiH još nalazi daleko od postizanja ravnopravnosti polova. Nedovoljan je broj žena koje su na pozicijama u politici.
Izborni zakon BiH predviđa kvotu od najmanje 40 odsto žena na kandidatskim listama, a Zakon o ravnopravnosti polova u BiH nalaže zastupljenost od najmanje 40 odsto žena u državnim tijelima na svim nivoima vlasti u BiH. Zakon o ravnopravnosti polova u BiH (ZoRS BiH), člankom 24, utvrđuje obveze svih institucija vlasti da poduzimaju mjere za sprovođenje mjera propisanih ovim zakonom i GAP BiH.
Kako bi ispunile te obveze, državne institucije moraju razvijati i sprovoditi aktivne javne politike i strateške mjere usmjerene na uklanjanje nejednakosti i postizanje ravnopravnosti polova u svim sferama života. I posljednji izbori, kao i svi drugi prije njih, pokazali su da je učešće žena u tijelima zakonodavne i izvršne vlasti daleko ispod zakonskog minimuma odnosno, ispod nivoa adekvatne zastupljenosti. U izabranim tijelima u BiH je trenutno u prosjeku svega oko 20 odsto žena.
Žene su se izborile za pravo da biraju, ali i da budu birane. Međutim, na rukovodećim pozicijama su i dalje uglavnom muškarci. Iako su žene više zastupljene u politici nego za vrijeme bivše Jugoslavije, ovdje i dalje većinom vladaju muškarci.
Svijetlih primjera kada je riječ o ženama na pozicijama u politici ima, iako je malo, značajan je pomak u odnosu na ranije godine. Neki od njih slijede u nastavku:
Željka Cvijanović je već godinama aktivna u politici. Vršila je dužnost premijera i predsjednika Republike Srpske, a trenutno je član Predsjedništva BiH.
Tu je i Borjana Krišto, koja godinama gradi političku karijeru. Bila je predsjednica Federacije BiH, predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a trenutno je predsjedavajuća Savjeta ministara BiH.
Benjamina Karić, gradonačelnica je Sarajeva i to je drugi put u istoriji grada da je žena na ovoj poziciji, prva je bila Semiha Borovac, na funkciji je bila od 2005. godine do 2009. godine.
Mirjana Marinković-Lepić, predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, iako je podnijela ostavku na ovu poziciju 2023. godine, još uvijek je na ovoj poziciji i učestvuje na sastancima.
U Parlamentu FBiH odluke donose 24 žene. Podaci iz 2020. godine govore da je u Parlamentu FBiH zastupljenost žena bila 27.6 odsto, a u Narodnoj skupštini Republike Srpske 21.7 odsto.
Na poziciji ministarki u Federaciji su samo četiri žene od 16 ministarstava: Andrijana Katić, Federalno ministarstvo saobraćaja i komunikacija, Jasna Duraković, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Sanja Vlaisavljević, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Nasiha Pozder, Federalno ministarstvo okoline i turizma.
U Srpskoj na poziciji ministarki su: Željka Stojičić, ministarka prosvjete i kulture, Zora Vidović, ministarka finansija, Senka Jujić, ministarka uprave i lokalne samouprave, Selma Čabrić, ministarka porodice, omladine i sporta.
Na lokalnim izborima 2020. godine tek pet žena je bilo izabrano za načelnice/gradonačelnice, dok je 137 muškaraca na čelu opština i gradova u BiH.
Žene vode Odžak, Drvar, Istočni Drvar, Jezero i Novo Goražde. Žena koja je u dva mandata načelnik Jezera je Snježana Ružičić, a opština je za vrijeme njenog vođenja pokazala značajni napredak.
Zanimljiv je podatak da nijedna parlamentarna stranka u BiH nema ženu za predsjednicu. S druge strane, prema podacima Visokog sudskog u tužilačkog savjeta, pravdu u BiH većinom dijele žene, jer je čak 64 odsto žena sudija, dok je 36 odsto muškaraca.
– Visokoobrazovane žene u Bosni i Hercegovini dominiraju u djelatnostima obrazovanja, zdravstva i društvenih nauka. U strukturi zaposlenih u obrazovnim ustanovama tokom 2020. godine, u Bosni i Hercegovini je radilo oko 99 odsto odgajateljki u predškolskim ustanovama. Međutim, idući prema višim nivoima obrazovanja polna struktura nastavnog osoblja se mijenjala. Žene su bile zastupljenije u osnovnom i srednjem obrazovanju, dok su više od polovine nastavnika i saradnika u visokoškolskim ustanovama činili muškarci, poručili su iz Agencije za statistiku BiH, pa nastavili:
– Doktorki je bilo 63 odsto u odnosu na 37 odsto doktora. U oblasti sudstva i tužilaštva, od ukupnog broja sudija i tužilaca, u 2020. godini bilo je 64 odsto sutkinja (36 odsto sudija) i 52 odsto tužiteljki (48 odsto tužilaca). Gdje su žene u privredi? Na osnovu polne strukture upravnih odbora deset najviše rangiranih kompanija na berzi u BiH, u 2020. godini, upravljačku strukturu odabranih kompanija činilo je 17 odsto žena i 83 odsto muškaraca. Samo je jedna kompanija za predsjednicu imala ženu, dok su u ostalih devet kompanija predsjednici bili muškarci, piše Bosnainfo.
Stručnjaci i agencije koje se bave ravnopravnosti polova su složni: žena treba biti više u politici i na važnim funkcijama kako bi došlo do prijeko potrebnih promjena. Istraživanja sprovedena u strankama otkrivaju da su žene manje podložne korupciji od muškaraca, ali i mijenjanju stranaka.
