Fiskalna politika trebala bi ublažiti uticaj visokih cijena hrane i goriva na najugroženije i očuvati rezerve s obzirom na neizvjesnu situaciju. Nikako ne preporučujemo uvođenje diferenciranih stopa PDV-a u Bosni i Hercegovini kako bi se odgovorilo na inflaciju, poručeno je danas iz Misije MMF-a u BiH.
Kako ističu, smanjenje stope na osnovne artikle je skup i loše usmjeren instrument za pružanje pomoći domaćinstvima sa niskim prihodima.
“Pored toga, različite stope bi povećale mogućnosti za prevaru. Umjesto toga, vlasti bi trebale pružiti privremenu, ciljanu pomoć ugroženim domaćinstvima. Imajući u vidu neadekvatnu mrežu socijalne sigurnosti, ukidanje akciza na gorivo moglo bi se razmotriti na privremenoj osnovi. Iako je i to skupa i loše usmjerena mjera, bolja je od trajne promjene porezne politike. Paralelno, vlasti bi trebale nastojati poboljšati mrežu socijalne sigurnosti kako bi bile bolje pripremljene za buduće šokove. Plate u javnom sektoru su već konkurentne i ne trebaju se dodatno povećavati, jer bi to pojačalo inflacijske pritiske i pogoršalo strukturu javne potrošnje”, navodi se u saopštenju MMF-a u kojem upozoravaju da će usporavanje ekonomije dovesti do manjeg rasta prihoda i većeg fiskalnog deficita.
Dostupni fiskalni prostor, prema njihovoj ocjeni, trebao bi se iskoristiti za povećanje javnih investicija. Zemlja, kako navode, ima velike i hitne potrebe za investicijama u putnu infrastrukturu i zelenu energiju, kao i nizak nivo duga. Vlasti bi trebale koristiti fiskalni prostor za povećanje javnih investicija, po mogućnosti putem dugoročnog finansiranja sa niskim troškovima od međunarodnih finansijskih institucija.
Rat u Ukrajini, kako su ocijenili, uzdrmao je evropsku ekonomiju te postavio nove izazove za Bosnu i Hercegovinu, koja se upravo oporavila od krize izazvane pandemijom kovida-19. Na perspektivu ekonomske aktivnosti dodatno utiču unutrašnje napetosti i nedostatak konsenzusa po pitanju reformi koje bi pomogle jačanju integracije ekonomije kako unutar zemlje, tako i sa međunarodnim tržištima.
U zaključnoj izjavi Misije MMF-a, kao neposredni ekonomski uticaj rata ističe se veliki porast cijena hrane i goriva, koji već ima teške posljedice na mnoga domaćinstva i preduzeća i koji će trajati određeno vrijeme.
“Pravilan odgovor je značajno povećanje javne podrške za najugroženije kategorije, uz izbjegavanje smanjenje poreza ili akciza, što bi bilo skupo i loše usmjereno. Ovo je takođe pravo vrijeme da se dodatno ojača okvir finansijske stabilnosti jer je nedavni događaj sa Sberbankom naglasio potrebu za popunjavanjem praznina”, ističe MMF u svojoj izjavi te kao hitan prioritet navodi uspostavu jedinstvenog fonda za restrukturiranje banaka, kako bi se olakšalo njihovo restrukturiranje i osiguranje likvidnosti u vanrednim slučajevima.
“Valutni odbor i dalje je uporište stabilnosti u inače neizvjesnom okruženju. U smislu budućnosti, strukturalne reforme od presudnog su značaja za unapređenje poslovnog okruženja, stimulisanje zapošljavanja u privatnom sektoru i borbu protiv korupcije. Aktivnosti na ovim reformama treba ponovo započeti što je prije moguće”, poručeno je u saopštenju.
Ekonomija BiH se, kako je ocijenjeno, oporavlja od efekata pandemije kovida-19. Prema procjenama, rast je pospješen i dostigao je vrijednost od 5,8 odsto u 2021. godini, podstaknut snažnom vanjskom potražnjom, snažnom domaćom potrošnjom i oživljavanjem turizma. Snažna ekonomska aktivnost, ističe se, ujedno je i odraz mjera koje su vlade preduzele u pogledu kovida-19 i njihove odluke da ne uvode mjere zatvaranja tokom talasa pandemije izazvanih sojevima delta i omikron uprkos porastu broja zaraženih zbog oklijevanja stanovništva u pogledu vakcinacije.
“Perspektiva je veoma neizvjesna s obzirom na rat u Ukrajini, koji je u toku, te na unutrašnje političke napetosti. Prvi efekti rata osjetili su se u finansijskom sektoru te u gubitku povjerenja, kao i u pogledu troškova domaćinstava na hranu i prevoz. Iako su direktne ekonomske veze sa Rusijom i Ukrajinom ograničene, ekonomija BiH osjetljiva je na rastuće cijene robe, usporeniji ekonomski rast u Evropi i strože finansijske uslove kao rezultat ovog rata. Na domaćem planu političke napetosti, uključujući i u pogledu uloge institucija na državnom nivou, paralisale su reforme i negativno uticale na raspoloženje investitora. Očekujemo da će rast ove godine oslabiti do nivoa od 2,5 odsto, dok će se prosječna godišnja inflacija prema očekivanjima povećati na 6,5 odsto. Ipak, naše prognoze podložne su velikoj neizvjesnosti. Kašnjenja u formiranju vlada poslije opštih izbora u oktobru mogla bi dodatno potkopati ekonomske izglede, dok potencijalna pojava novih sojeva kovida-19 predstavlja još jedan rizik”, navedeno je u saopštenju.
Stručnjaci MMF-a ocijenili su da je oporavak ekonomske aktivnosti pomogao u očuvanju fiskalnog bilansa.
Procjenjuje se da se fiskalna pozicija promijenila iz deficita (4,7 posto BDP-a) u 2020. godini u neutralnu u 2021. godini. Prihodi koje je prikupila Uprava za indirektno oporezivanje dostigli su rekordno visok nivo, potaknuti snažnom privatnom potrošnjom i višim cijenama. Vanjsko finansiranje je bilo obimno, uključujući finansiranje od strane MMF-a (alokacija SDR-a 306 miliona evra) i Evropske unije (125 miliona evra makrofinansijske pomoći) uz emisiju 300 miliona eura euroobveznica Republike Srpske. Što se tiče rashoda, vlasti su na odgovarajući način smanjile fiskalnu podršku povezanu s pandemijom.
Bankarski sektor se, kako se dodje, dobro nosio sa krizom izazvanom COVID-19. Banke su ostale dobro kapitalizovane i profitabilne, dok su nekvalitetni krediti nastavili opadati. Nedavna odluka Evropske komisije da je regulatorni i nadzorni okvir u BiH ekvivalentan standardima EU veliko je postignuće agencija za bankarstvo.
“Reforme u polju javnih nabavki i okvira za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti su od ključnog značaja za unapređenje upravljanja. Rasprostranjene su slabosti u upravljanju, što doprinosi ekonomskim neefikasnostima i odvraća strane investicije. Okvir za javne nabavke je neadekvatan i podložan korupciji; trebalo bi izmijeniti zakon, ojačati provedbu, i objavljivati informacije o stvarnim vlasnicima firmi kojima se dodijeli ugovor o nabavci. Da bi se ojačao okvir za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, vlasti treba da isprave nedostatke u tom zakonu i uspostave registar bankovnih računa fizičkih lica za cijelu zemlju. Digitalizacija, uključujući i korištenje e-nabavki, ima potencijal za jačanje transparentnosti i podizanje produktivnosti”, poručuju iz Misije MMF-a te dodaju da su potrebne sšire reforme da bi se smanjila nejednakost u dohotku između BiH i EU i da bi došlo do tranzicije ka zelenijoj ekonomiji.
“Da bi se BiH izvela na put veće stope rasta potreban je politički konsenzus o reformama za unapređenje poslovnog okruženja, jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora i bolja integracija BiH na međunarodnim tržištima. Šire reforme su potrebne i da bi se ostvario porast zapošljavanja u privatnom sektoru i da bi se povećala efikasnost i transparentnost javnih preduzeća. Uspješna tranzicija ka zelenijem sektoru energetike zahtijeva postepeno napuštanje korištenja uglja, širenje tržišta prirodnog gasa i eksploataciju velikog potencijala koji BiH ima u oblasti energije vjetra i solarne energije. U konačnici, napredak u svim ovim oblastima učiniti će BiH privlačnijim mjestom za život njenih građana i tako smanjiti odlazak ljudi u druge evropske zemlje”, zaključuje MMF.
