Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je da bi do kraja juna Federaciji BiH trebalo da bude poslat prijedlog o mirnom razdruživanju.
Na Dodikovu inicijativu o razdruživanju ekspresno su reagovali brojni zvaničnici iz FBiH, ali i ambasada najmoćnijih zapadnih zemalja, SAD i EU, koji su navedeni prijedlog lidera SNSD ne samo osudili i odbacili, već i zaprijetili da u tom slučaju ne bi došlo do nestanka BiH, već bi, kako su naveli, u pitanje bilo dovedeno samo postojanje Republike Srpske.
Da li se Dodik ponovo “zatrčao” s idejom o samostalnosti Republike Srpske koju je, inače, počeo najavljivati još od 2014. godine, nije poznato, ali je simptomatično to što je predsjednica Narodne skupštine Srbije i jedna od najbližih saradnica Aleksandra Vučića, Ana Brnabić, nedavno pokušala da “spusti loptu”, naglašavajući da s odlukama o narednim potezima “treba sačekati”.
– Mi ćemo biti uz naš narod u BiH. Hajde da vidimo, da pustimo u narednih par dana šta će se dešavati i kako će se dalje ko pozicionirati – poručila je Brnabićeva.
“Nije vrijeme”
Da li se Dodik prethodno konsultovao sa zvaničnim Beogradom kada je najavio mirno razdruživanje, te da li će lider SNSD, kao i mnogo puta ranije, tu ideju ostaviti za neka “bolja” vremena, pitali smo za mišljenje analitičare i dobre poznavaoce ovdašnjih političkih prilika.
Politički analitičar Tanja Topić tako smatra da je Dodiku prilično sužen manevarski prostor iz prostog razloga što je, kako kaže, kao jedinu snažnu podršku za svoje poteze mogao da računa na Srbiju i njen politički vrh.
– Ono što je zanimljivo jeste to da se odnos Srbije u međuvremenu evoluirao i promijenio. Naime, nakon najave o donošenju rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN imali smo vrlo jasan stav političkog vrha Srbije da će poštovati svaku odluku koju donese političko rukovodstvo Republike Srpske. Sada smo došli do toga da se iz Beograda blago sugeriše kako je potrebno promišljanje i razmatranje oko toga šta je pametno uraditi, a stiže i ona “fantastična” poruka kako još “nije vrijeme” – kaže Topićeva za Srpskainfo.
Zbog toga, dodaje ona, proces mirnog razlaza opet će se “rasplinuti u određenom vremenskom procjepu”.
– Javnosti će se to pokušati predstaviti kao nešto za šta je potrebno vrijeme – smatra Topićeva.
Strategija Slovenije
S druge strane, direktor PR agencije “Pragma” iz Beograda, Cvijetin Milivojević, za Srpskainfo tvrdi da aktuelna vlast u Beogradu već dugo ne predstavlja glavni spoljnopolitički oslonac vlastima u Banjaluci.
– Još ranije sam govorio da glavni oslonac Republici Srpskoj, nažalost, nije Srbija kojoj se na čelu nalazi Vučić, već je to prije svega Moskva, donekle i Peking. Vezivanje sudbine za Rusiju i Kinu u ovom trenutku možda nije idealno, ali je to iznuđeno rješenje – ocjenjuje Milivojević.
On smatra da Dodik, kada govori o tome kako će u narednih mjesec dana tražiti dogovor o mirnom razdruživanju u BiH, pretjerano i ne računa da će ga zbog toga neko iz Beograda “pomilovati po kosi”. Takođe, Milivojević tvrdi da se Dodik, naglašavajući termin “mirno razdruživanje”, opredijelio za pametniju strategiju u odnosu na ranije prijetnje otcjepljenja Srpske od BiH.
– Slovenci su krajem 80-ih godina prošlog vijeka u Jugoslaviji nametnuli retoriku razdruživanja, a ona znači da se nešto sklopilo od nečega i da je svako nešto unio u zajednicu. Razdruživanje šalje poruku nečega što je mirno, gdje nema rata i Slovenci su insistirali na tome, za razliku od, na primjer, Hrvatske, koja je koristila opasnije termine poput otcjepljenja i tome slično. U tom smislu Dodikovu izjavu vidim kao nešto novo, što koristi posljednjih nekoliko mjeseci – kaže Milivojević.
Na naše pitanje koliko je to što predsjednik Srpske najavljuje i traži realno, te da li zaista vjeruje u mogućnost “mirnog razdruživanja”, Milivojević odgovara da “svaka strategija podrazumijeva postojanje maksimalističkih i minimalističkih ciljeva”.
– Između toga imate ono što je optimum. To znači da prijetite maksimumom kako bi dobili optimum. Kandidovanjem ovakve teme Dodik ide na varijantu nečega što je optimum, a to je podešavanje BiH u perspektivi kao zajedničke države s jasnim spoljnim granicama, ali na nivou onog što je izvorni Dejtonski mirovni sporazum dao u nadležnost konstitutivnim narodima i entitetima – zaključuje Milivojević.
