Početna Najnovije Novosti Društvo

Minska polja neće biti očišćena do 2030.

Još jedan rok, do kada bi BiH trebalo da ukloni sve zaostale mine, po svemu sudeći biće probijen, a za dvadesetak dana nadležne institucije znaće bez koliko novca će ostati od strane međunarodnih donatora za poslove deminiranja.

Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) je već u srednjoročnom planu rada, od 2024. do kraja 2026. godine, najavio da će u ovoj godini uslijediti revizija strategije o protivminskom djelovanju.

– Strategija o protivminskom djelovanju je donesena 2019. godine i to za period do 2025. godine. S obzirom na to da je BiH u Ženevi dobila produženje roka za uklanjanje mina do 2027. godine, moramo sve aktivnosti uskladiti sa tim vremenskim okvirom. Takođe, sagledaćemo da li BiH može da završi sve te poslove za četiri godine. Obavijestili smo sve međunarodne institucije da je nemoguće da do kraja 2027. deminiramo sva sumnjiva područja – rekao je “Glasu Srpske” direktor BHMAC-a Saša Obradović.

Naglasio je da će već od idućeg mjeseca komisija početi da radi na reviziji strategije o protivminskom djelovanju, te dodao da će pored vremenskog okvira, akcenat staviti i na kapacitete sa kojima raspolažu, ali i tražiti odgovor domaćih vlasti u kojem iznosu su spremne da pomognu deminiranje.

– Planiramo sve projekte, ali naša trenutna procjena je da bismo do kraja 2030. godine mogli očistiti sva područja od mina – rekao je Obradović.

Nastavljaju i pregovore sa svim međunarodnim faktorima koji finansiraju deminiranje u BiH, ali od njih za sada nemaju dobrih vijesti.

– Svi su nas obavijestili da ćemo dobiti manje novca nego što je obećano zbog Ukrajine koja je otvorena i preovladava u protivminskom djelovanju u svjetskim krugovima. Od 19. do 25. juna biće održan sastanak u Ženevi gdje ćemo dobiti tačne informacije koliko su donatori raspoloženi za BiH – naveo je Obradović.

Naglasio je da domaći nivoi vlasti moraju da shvate da se donatori povlače te da moraju da preuzmu na sebe posao jačanja kapaciteta civilnih zaštita entiteta i BHMAC-a.

– Od planiranih 100.000 miliona maraka za deminiranje u BiH je u prosjeku ulazilo oko 50 miliona godišnje, pa i manje. Vlasti izdvajaju novac samo za plate deminerskog bataljona, odnosno ljudi iz BHMAC-a i entitetskih civilnih zaštita. Do sada nisu imali troškove po osnovu direktnog finansiranja deminiranja na terenu i to ćemo morati mijenjati ako ne želimo da decenijama nakon rata imamo obilježja koja upozoravaju na opasnost od mina – zaključio je Obradović.

Prema izvršenim procjenama u januaru 2023. godine sumnjiva opasna površina na mine u BiH iznosi 869,64 kilometra kvadratna, što predstavlja 1,69 odsto u odnosu na ukupnu površinu zemlje.

Stradali

U srednjoročnom planu rada BHMAC-a navedeno je da je od 1992. godine od mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata u BiH stradalo 8.470 osoba. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH je stradalo 134 deminera.

Podijeli