Pred prepunim amfiteatrom Fakulteta političkih nauka istaknuti srpski istoričar i profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu Miloš Ković održao je predavanje na temu “ Izazovi savremenog srpskog identiteta”.
Kao ključna tri elementa, on je izdvojio srpski jezik, vjeru i pamćenje, odnosno predanje. Govoreći o jeziku, on je rekao da je situacija na tom polju katastrofalna.
– Samo periodično imamo inicijative da se više koristi ćirilica, ali ništa se ne uradi na tom planu. Putujući od Jasenovca ka Prijedoru, svi natpisi su na latinici. Ne treba drugima da osporavamo da svoj jezik nazivaju kako žele, ali ne smemo dozvoliti da se prekraja istorija – rekao je Ković.
Kao ključni element, on je označio Srpsku pravoslavnu crkvu.
– Treba jasno reći, Crkva je uobličila srpski nacionalni identitet, ona je sačuvala predanje – istakao je Ković.
Govoreći o položaju Crkve, on je rekao da raduje veliki broj mladih ljudi, ali je upozorio da među Srbima postoji još bogoboračkiз stav.
– Pogledajte medije u Srbiji, tu često imamo napade na Crkvu, gde postoji tendencija da se izbaci onaj dio “srpska”. Ipak, stanje je mnogo bolje nego na polju jezika – kazao je Ković.
On je podsjetio da SPC postoji 800 godina i da je niko nije uspio pobjediti.
– Ona ima sposobnost da gleda u vekove. Ubijali su vladike, uništavali crkve, ali je ona opstala – podvukao je Ković.
Kada je riječ o sjećanju, on je povukao paralelu sa današnjim vremenom kada se Srbima nameće Inckov zakon i kada se Srbi proglašavaju genocidnim narodom.
– Nama su Incko i građanin Šmit htjeli pisati istoriju o Srebrenici. Nama, koji smo preživjeli tri genocida, stavlja žig genocidnog naroda. Ta borba da se Srbima otrgne istorija je sada itekako aktuelna – rekao je Ković.
Kao ključnu riječ izdvojio je “genocid”, ali onaj u Jasenovcu.
– To mora biti srž nacionalnog bića. Svi zavetni narodi doživeli su stradanje. Međutim, jedan od modela relativizacije genocida je izjednačavanje Jasenovca i Srebrenice. Tu je i model igranja brojevima. Zamislite da neko Jevrejima kaže da ih nije stradalo šest miliona – istakao je on.
On je rekao da je relativizacija brojeva po pitanju Jasenovca dominantna u Hrvatskoj, ali da brine to što se takve tendencije primjete i među Srbima.
Na kraju, i pored brojnih problema, istakao je da je optimista.
– Na kraće staze sam pesimista, ali na duže sam optimista kada vidim vas mlade – zaključio je Ković.
