Nakon što je zaprijetio da će blokirati ulazak Finske i Švedske u NATO sve dok BiH ne dobije novi Izborni zakon, hrvatski predsjednik Zoran Milanović je ovih dana zatražio i sazivanje sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost povodom opštih izbora koji su raspisani u BiH za 2. oktobar.
Milanović u dopisu, koji je uputio hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, predlaže sazivanje sjednice SNB zbog “opasnosti da Hrvati u BiH neće moći birati svoje predstavnike u tijela vlasti, te izgubiti ravnopravnost i ustavna prava, s obzirom na to da se izbori planiraju provesti po postojećem diskriminatorskom Izbornom zakonu, koji će Hrvatima onemogućiti legitiman izbor svojih predstavnika u tijela vlasti”.
– Provođenjem izbora uz postojeći zakon Hrvati u BiH, kao jedan od tri konstitutivna naroda, izgubiće ravnopravnost i ustavna prava koja su im zagarantovana Dejtonskim sporazumom – naveo je Milanović u dopisu.
Njegov dopis dolazi samo par dana nakon što je lider HDZ BiH, Dragan Čović zaprijetio da će Hrvatski narodni sabor pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma.
Čovićeve prijetnje izazvale su brojne izjave sarajevskih političara koji su ga optužili da “ruši” Dejton, a Milanovićev dopis je unio dodatno nezadovoljstvo dijela političara u FBiH.
Šta se može očekivati od sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost Hrvatske, i koliko ona može pomoći Hrvatima u BiH u ispunjavanju njihovih zahtjeva kada su u pitanju izbori u BiH?
Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, ne očekuje ništa spektakularno, ukoliko do sjednice i dođe.
– Hrvatska može dosta doprinijeti raspletu ovdašnje krize, ali nisam siguran da je njen SNB prava instanca za to. Mislim da bi trebalo da tu ključni teret ponese hrvatska diplomatija, tačnije hrvatski predstavnici, prije svega u EU, NATO, OSCE i Savjetu Evrope – kaže Sitarski za Srpskainfo.
On ističe da svi potezi hrvatskih predstavnika u tim tijelima treba da budu usaglašeni između državnih organa u Hrvatskoj.
Ukoliko imaju različite stavove, kako pojašnjava Sitarski, trebali bi prvo da se konsultuju, a onda da izađu sa usaglašenom pozicijom pred javnost i prema odgovarajućim međunarodnim organima i forumima.
– Ako se i sazove sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost ne očekujem da će ona nešto posebno doprinijeti nekim ovdašnjoj situaciji i da će uticati na nju. Međutim, sinhornizirani nastupi hrvatskih predstavnika bi mogli dosta da doprinesu raspretljavanju ovog našeg čvora – kategoričan je Sitarski.
