Sa druge strane, demografi navode da je uprkos starenju stanovništva Evropa najpoželjniji kontinent za život, dok ekonomisti navode da takva demografska slika ostavlja nesagledive posljedice na ekonomiju evropskih zemalja, a koje trenutno vide jedini spas u uvozu radne snage sa drugih kontinenata.
Najpoželjniji za naseljavanje
Evropa je stara civilizacija, ali još uvijek i najpoželjniji kontinent za naseljavanje, stav je domaćih demografa. Naime, njihove stavove potvrđuju i najnovija istraživanja o gradovima koji su najbolji za život u svijetu. Prema tim istraživanjima, prvo mjesto upravo zauzima glavni grad Austrije – Beč. Takođe, na toj listi nalaze se na desetine evropskih prestonica.
– Afro-azijske migracije uglavnom idu prema Evropi, a s druge strane Evropa demografski među svim kontinentima najlošije stoji – kazao je “Glasu Srpske” demograf Stevo Pašalić.
Naglašava i da su ranije razvijene zemlje Evrope prošle demografsku tranziciju, što u prevodu znači da je došlo do preobražaja u rađanju i umiranju.
– Visoke stope rađanja su svedene na niske, a stope umiranja su visoke – rekao je Pašalić.
Kada je riječ o našoj zemlji, Pašalić navodi da trenutno u Srpskoj i BiH imamo manje od 14 odsto stanovnika do 15 godina, a veći procenat je starijih od 65 godina.
– Taj trend se mijenja u cijeloj Evropi, što dalje ima svoje reperkusije na penzioni sistem, radnu snagu i tu se moraju tražiti novi vidovi demografskog razvoja. Pored kvantiteta kojeg više nemamo moramo se okrenuti kvalitetu, a tu mislim na obrazovanje i produktivnost stanovništva koje će nadomjestiti taj kvantitet. Zato su nam bitne savremene tehnologije i digitalizacija – kazao je Pašalić.
Prema njegovim riječima, bitne su pronatalitetne mjere.
– Puno se priča o tome u posljednje vrijeme. Mnogo se novca daje višečlanim porodicama, ali to uopšte ne rješava problem. Novac dobro dođe, ali to uopšte ne znači da će te mjere donijeti efekte. To nam je najbolje pokazao primjer u Njemačkoj. Tu je niz koordinisanih mjera gdje se moraju uključiti sve institucije kako bi došlo do nekih rezultata. Dobre mjere su besplatni vrtići, produženi boravci, dobra plata majkama tokom porodiljskog odsustva i slično – rekao je Pašalić.
On naglašava da će se ovaj problem teško riješiti prirodnim priraštajem.
– Moramo se okrenuti drugim mjerama koje zovem nedemografskim, jer su demografske ograničene. Ne možemo enormno povećati rađanje djece kada nemamo dovoljno žena – rekao je Pašalić.
Kada je riječ o onim zemljama gdje bi u Evropi mogao biti ostvaren napredak, Pašalić naglašava da su to zemlje u Skandinaviji.
– Pored toga i Francuska tradicionalno dobro stoji, ali i Slovenija ako posmatramo zemlje bivše Jugoslavije, koja ima veći broj stanovnika od nezavisnosti. Evropa će do 2050. godine pasti na šest ili sedam odsto stanovništva na planeti, dok je sada na devet odsto – rekao je Pašalić.
Takođe je dodao da je ključno pitanje migracije i iseljavanje u druge dijelove Evrope i svijeta te naglasio da će ubuduće biti presudna migraciona politika.
Uvoz radne snage
Ekonomski stručnjaci decidno objašnjavaju koje sve posljedice starenje stanovništva ostavlja na ekonomiju evropskih zemalja.
– U ekonomiji imamo tu neku potencijalnu maksimalnu aktivnost, koja se mjeri krivom agregatne ponude. Ona se dobije kroz kombinaciju resursa kojima raspolažemo, dakle ljudi, kapitala i zemljišta. Pri tome u današnjem svijetu u ekonomiji znanja najvažniji je ljudski kapital i ljudski resurs za privredni razvoj. U takvoj situaciji ako imamo manje ljudi i ako je njihova kvalifikovanost niža, odmah postoji manji ekonomski potencijal – objašnjava za “Glas Srpske” ekonomista Marko Đogo.
Evropski demografski trendovi, naglašava Đogo, sugerišu da je na osnovu ekonomskog napravljen i socijalni model.
– Dakle, moraju postojati materijalni osnovi da se isfinansiraju socijalna davanja. Ako opada ekonomska baza, onda i socijalna nadogradnja ne može biti finansirana. Situacija je takva da sa starenjem stanovništva praktično pada dugoročni potencijal Evrope kao kontinenta za rast, ali dovodi se u pitanje održivost postojećeg socijalnog modela na tom kontinentu – naglasio je Đogo, koji je dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu.
Dakle, suština je u tome da demografski trendovi ostavljaju vrlo opipljive posljedice i to je razlog, naglašava Đogo, zašto je evropska ekonomija i sistem socijalnog osiguranja ugrožen.
– Milioni emigranata dovode se u Evropu kako bi zemlje pokušale da održe ekonomsku aktivnost i taj socijalni model. Bez njih to ne bi bilo moguće. Jedini za sada spas jeste uvoz radne snage sa drugih kontinenata koji su demografski u ovom trenutku zdraviji i dinamičniji – poručio je Đogo.
Uvoz radne snage na najstariji kontinent, poručuje Đogo, sa druge strane ostavlja druge vrste posljedica, odnosno dolazi do promjene identiteta.
– Oni koji su odrasli unutar našeg društva imaju i naš identitet. Međutim, kada uvezete nekoga ko je već formirana ličnost sa drugog kontinenta on ima i drugačiji identitet. To se osjeti i vidi na ulicama Evrope, a u vezi je to sa ciljem održavanja ekonomske aktivnosti i socijalnih prava. To se na neki način plaća kroz multikulturalno društvo u kome taj klasični socijalni evropski identitet sve više gubi na značaju – zaključio je Đogo.
Preporuke državama
Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije poručuju da vlade moraju više početi ulagati u prevenciju kako ne bi došlo do lošeg zdravlja u starosti, posebno u trenutku kada stanovništvo Evrope stari. Naime, oni zagovaraju zdravije stilove života kako bi osigurali dobrobit u poodmaklim godinama. U izvještaju se navodi da je početna tačka bolja ishrana. Poruka vladama evropskih zemalja je da učine više na “usađivanju” boljih navika. Podvukli su i da je pandemija virusa korona pokazala da su oni ljudi koji su zdraviji samim tim i sposobniji da podnose bolesti.
Starijim osobama savjetuje se 75 minuta sedmično intenzivnog vježbanja kao što je plivanje ili trčanje, ali i da rade na jačanju mišića barem dva dana u sedmici kako bi poboljšali pokretljivost. Takođe, savjetuje se osobama sa hroničnim bolestima da vježbaju onoliko koliko su sposobni.
I u domovima zdravlja Srpske najčešći pacijenti su oni starije životne dobi.
– Generatori svih zdravstvenih posjeta su stariji građani, odnosno oni koji imaju više od 65 godina života, koji se bore uglavnom sa dijabetesom, povišenim krvnim pritiskom te prekomjernom kilažom. Takođe, novi zakon o zdravstvenoj zaštiti obavezao je sve domove zdravlja da u svojim organizacionim službama formiraju centre za prevenciju, čiji je fokus da vrše skrining programe za maligne, ali i masovne starosne bolesti. Međutim, ti centri nisu u potpunosti zaživjeli u svim domovima zdravlja. Odnosno, oko 30 odsto domova zdravlja formiralo je te centre – kazao je “Glasu” predsjednik Udruženja doktora porodične medicine RS Draško Kuprešak.
Naglasio je da još uvijek, nažalost, nemaju eksplicitne planove na koji način rade pomenuti centri, ali dodaje da se prate kalendari preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.
– Obilježavamo datume borbe protiv raznih bolesti, ali i sprovodimo kampanje poput mjerenja krvnog pritiska i druge. Očekujemo od Ministarstva zdravlja iduće godine ozbiljniju planiranu i organizovanu aktivnost kroz centre u svim domovima zdravlja na primarnom nivou kako bismo pokušali na neki način da zaustavimo taj trend povećanja masovnih oboljenja kod starijih osoba – kazao je Kuprešak.
Naglasio je da kod onih pacijenata koji imaju više od 65 godina života doktori porodične medicine pokušavaju da promijene neloše navike.
– Takođe, potrebno je i mlade stalno informisati o zdravim navikama, poput ishrane, ali i predočiti im sve štetne posljedice konzumiranja alkohola i pušenja. Takođe, tu je i posljedica prekomjerne upotrebe mobilnih telefona koju imamo kod mladih ljudi. Sve te probleme potrebno je determinisati i pokušati ublažiti – poručio je Kuprešak.
Naglasio je da je preuzimanje mjera na zaštiti zdravlja mladih, ali i starijih, dugoročni proces koji ne može dati rezultate na godišnjem nivou.
– To su petogodišnji i desetogodišnji programi. Procenat smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti ozbiljno smo smanjili u posljednjih desetak godina upravo kroz određene tehničke smjernice i protokole za porodičnu medicinu. Zdrav način života trebalo bi da stimulišu i mediji, opštine i razna druga ministarstva usvajanjem pojedinih zakonskih rješenja – zaključio je Kuprešak.
Najveći problem
I u susjednoj Hrvatskoj ove sedmice pričalo se o demografskim problemima.
Naime, pojedini poslanici iz te zemlje poručili su da ključni problem zapadne civilizacije nisu ilegalne migracije nego odustajanje od rađanja i niske stope fertiliteta.
– Stope fertiliteta u zapadnoj civilizaciji su ispod 1,6 živorođenog djeteta po majci i to znači kataklizmu i ključni je razlog ovoga što se događa. U kompleksnom i zahtjevnom sistemu potrebna je i radna snaga koja se danas nadomješta migrantima, jer zbog odustajanja od rađanja zapadna civilizacija nije kadra nadomjestiti taj broj radnika – kazao je poslanik Hrvoje Zekanović.
