Stalno podizanje kamatnih stopa od strane centralnih banaka, kako bi konačno bila pobijeđena inflacija i svedena na prihvatljivih dva odsto, u kombinaciji sa novim rastom cijena energenata moglo bi predstavljati smrtonosnu kombinaciju po evropsku privredu, koju već polako drma recesija.
Kaže ovo za “Glas Srpske” ekspert za tržište energenata Vojislav Vuletić analizirajući posljednja dešavanja na sve nepredvidljivijem tržištu energenata, na kom, kako je istakao, ima sve više lova u mutnom u kojem glavno kolo vode bankari i naftaši.
– Odluka zemalja OPEK-a da smanje proizvodnju sirove nafte je politička, jer na taj način Saudijska Arabija i druge zemlje bogate naftom žele da zaštite svoje interese. To je poenta svega. Zašto bi te zemlje prodavale jeftinije svoju naftu kada mogu po višim cenama? To su uradili svesnim smanjenjem svoje proizvodnje i izazivanjem nestašice na tržištu – kaže Vuletić.
Smatra i da nije realno da nafta do kraja ove godine ide na više od 100 dolara po jednom barelu, već će se kretati u granicama od 80 do 90, i na tom nivou će biti dok ima potražnje.
– U ovu priču se uklapaju i mangupluci bankara iz centralnih banaka koji, kao i naftaši, donose nerazumne odluke ne pitajući se kakve bi to globalne poremećaje moglo izazvati. Podižu kamate kako se ne bi kupovala roba ili investiralo. Oni kažu da uspevaju u borbi protiv inflacije. Nisam baš siguran da je tako. Bojim se šta bi nam bliska budućnost mogla doneti – poručio je Vuletić.
Do novih turbulencija na globalnom tržištu došlo je u vrijeme kada se čini da se centralne banke širom svijeta približavaju kraju svojih ciklusa povećanja kamatnih stopa. Kako se inflacija usporava, novi rast na tržištima energenata mogao bi, međutim, produžiti ovu mukotrpnu borbu i dovesti do novog rasta cijena, što će se, prije svega, odraziti na cijene naftnih derivata, ali i hrane.
Ono što zabrinjava, a što se već odrazilo i na naše tržište jesu više cijene goriva na domaćim benzinskim pumpama, jer je u posljednjih nekoliko dana, u par navrata, poskupjelo za deset do 15 feninga po litru. Prosječni potrošač sad je prinuđen da za jedan rezervoar goriva plati desetak maraka više. Ostaje samo da se vidi kako će se to uzročno-posljedično odraziti na domaće tržište hrane, koje je i do sada ekspresno reagovalo na svako negativno kretanje na naftnom tržištu.
Centralne banke su već počele da pomnije prate ova dešavanja u vezi sa novim i kontinuiranim povećanjem cijena goriva jer je ono, zajedno sa hranom, i do sada bilo glavni pokretač aktuelne inflacije. Nove cijene sirove nafte rezultat su, prije svega, smanjenja proizvodnje koje su izvršile zemlje naftnog kartela OPEK plus – Saudijska Arabija i Rusija. Kada su Saudijci prvi put objavili svoje dobrovoljno smanjenje proizvodnje u junu, to nije imalo efekat podizanja cijena koji bi mnogi očekivali. Međutim, kako je vrijeme prolazilo, realnost osiromašene proizvodnje i uzastopna produženja smanjenja proizvodnje na kraju su podigli cijene sirove nafte sa 74 na skoro 86 dolara po jednom barelu.
Ono što trenutno sirovu naftu, prema procjenama pojedinih analitičara, i dalje drži da ne ode na 100 dolara, što bi u prevodu značilo da bi cijena goriva na benzinskim pumpama mogla otići ponovo iznad tri marke, jeste nešto sporiji ekonomski oporavak Kine.
Prema njihovim ocjenama, saudijske naftne kompanije će uskoro ponovo podići svoje cijene za septembar, što će pogoditi naftna tržišta u Aziji i Evropi. “Saudi Aramko” će najvjerovatnije uskoro podići cijenu jednog galona za 30 centi, na 3,50 dolara. Novu zabrinutost na tržištu izazvao je napad ukrajinske vojske na dva ruska naftna tankera u Crnom moru tokom vikenda.
Problem
Cijene benzina i drugih naftnih destilata proteklih nekoliko sedmica rasle su bržim tempom od vrijednosti sirove nafte. Ključni problem koji stoji iza ovog rasta cijena benzina i drugih destilata je obustavljanje proizvodnje u pojedinim rafinerijama.
