Generalnim projektom kanalizacione mreže koji je izgrađen još prije 15 godina, predviđeno je da se u gradu izgradi jedan centralni prečistač u Delibašinom selu. Od tada po tom pitanju nije urađeno govoto ništa. Radi se isključivo kanalizaciona mreža koja dodatno opterećuje našu rijeku Vrbas. Građani su svakako stavili u prioritete da je to najveći problem u gradu, kazao je gostujući u Banjalučkoj hronici Boriša Mandić, v.d. načelnika Odjeljenja za komunalne poslove.
– Vjerujem da prethodnim gradskim administracijama to nije bilo u fokusu jer je to definitivno najveći i ujedno najskuplji projekat u istoriji grada. To je s druge strane i dugoročan projekat koji se ne može riješiti u okviru jednog mandata, ali mi smo na vrijeme krenuli. Uradili smo studije i projekte, uradili studiju ekonomske opravdanosti i došli smo do zadovoljavajućih rezultata gdje mi svakako ne odustajemo od centralnog prečistača otpadnih voda ali bi on trebao da se uradi tek za nekoliko godina, kada za to budu obezbjeđena sredstva, od Evropske unije, donacija, a u cijelu priču bi se svakako trebala uključiti i Vlada Republike Srpske – kaže Mandić.
Do tada, ova gradska uprava može riješiti naš najveći problem, a to je rijeka Crkvena, kaže Mandić. Stoga je urađen novi, posebni projekat izgradnje manjeg prečistača koji bi riješio problem rijeke Crkvene. Tu imamo određene izazove. Prvi smo prevazišli tako što smo obezbijedili sredstva kroz kreditno zaduženje, pa smo uradili idejno rješenje i studiju opravdanosti, tako da smo došli do varijante da se može napraviti prečistač na rijeci Crkvena gdje bi riješili centralni dio grada, a pred nama je sada drugi izazov, a to je da lokacija koja je predviđena ne odgovara postojećem regulacionom planu, pa bi isti trebalo izmijeniti.
Mandić dodaje da je prijedlog upućen u skupštinsku proceduru, ali da to skupština nije prihvatila.
– Ipak mi ne odustajemo, jer su građani prepoznali ovo kao jedna od najvećih problema u gradu na Vrbasu! – kategoričan je Mandić
Govoreći pak o problemu vodosnabdijevanja u ruralnim i prigradskim naseljima, Mandić je naglasio da Grad u posljednjih nekoliko godina izdvaja od deset miliona maraka godišnje za izgradnju i proširenje vodovodne mreže.
– Neki projekti su više nekim manje izazovni. Racune su jedan od najvećih projekata, koji radimo. Tamo vode uopšte nema, nikada je nije ni bilo. I ovo je po prvi put da se i tamo gradi vodovodna mreža. Projekat je jako izazovan, velike su visinske razlike, pumpanje vode kroz nekoliko zona, izgradnja rezervoara, pumpnih stanica, 20 km cjevovoda, zato projekat stvarno jeste izazovan, te zbog toga sigurno neće biti izgrađen do kraja ove godine, ali ono što mogu sigurno reći da će biti završen onda kada je najpotrebnije, a to je sljedeće godine u ljeto, precizirao je Mandić.
Gostujući u Banjalučkoj hronici, Mandić se osvrnuo i na činjenicu da svijest o odlaganju otpada u našem gradu još uvijek nije na visokom nivou. On je naglasio da će iduće godine biti izrađena studija upravljanja čvrstim otpadom čime će se konačno pokrenuti stvari po pitanju upravljanja čvrstim otpadom na tlu, ne samo grada Banjaluka, već i Republike Srpske, pa i BiH. Ovaj projekat će kaže Mandić finansirati Evropska investiciona banka.
Mandić je govoreći o šetalištima i plažama pored Vrbasa, rekao da je ponosan na činjenicu da je taj dio infrastukture izgrađen.
– Ponosni smo na sve što smo napravili, od plaže 3 banje, pa onda švedske plaže, dajak pristaništa, pa do toga da smo ove godine konačno počeli uređivati našu najveću plažu, Abaciju i plažu kod Zelenog mosta. Ideja je da ih povežemo šetalištem. Ja vjerujem da ćemo već za nekoliko dana imati povezane sve plaže šetalištem između dva mosta, rekao je Mandić.
Govoreći o izgradnji velikog gradskog parka, Mandić je napomenuo da je ova gradska administracija i dalje opredijeljena da se gradi veliki gradski park na Banjalučkom polju, sve sa ciljem kako se tamo ne bi gradile zgrade i stambeno poslovni kompleksi, a opet uzimajući u obzir činjenicu da Banjaluci nedostaje parkovskih površina. On je još jednom pozvao sve, da čuvaju gradsku imovinu na sportskim igralištima, te da komunalnoj policiji prijave sve oblike vandalizma i uništavanja dječjih igrališta i sportskih terena.
