Veoma mnogo djece predškolskog uzrasta u Srpcu ima poteškoće s govorom, a osim slabog fonda riječi i nepravilnog izgovora, pojedini mališani umjesto maternjeg pričaju engleski pa čak i turski jezik.
Direktorka vrtića “Naša radost” Srbac Bogdana Miholjčić kaže da se u radu često susreću s djecom koja pričaju nerazgovijetno ili uopšte ne pričaju, a svake godine je sve više takvih slučajeva.
“Prvi jezik im je strani umjesto maternjeg, mucaju, tepaju ili imaju slab fond riječi, a na postavljena pitanja ne daju odgovore. Gotovo u svakoj vrtićkoj grupi imamo po nekoliko djece s takvim poteškoćama. Budući da nemaju ostvaren govor, teže realizuju komunikaciju s drugom djecom što ostavlja duboke tragove na njihov razvoj”, rekla je Miholjčićeva.
Dodaje da su pokušali da angažuju defektologa ili logopeda koji bi radio s njihovim polaznicima, ali su naišli na niz poteškoća.
“Dobili smo od načelnika opštine saglasnost da pronađemo adekvatnog stručnjaka, zvali smo redom opštine i gradove u okruženju, ali ovaj kadar je deficitaran i svi su već zauzeti u prijepodnevnim terminima kada se djeca nalaze u našoj ustanovi”, istakla je Miholjčićeva.
Uz velike napore, uspjeli su ostvariti kontakt s jednim stručnjakom iz Banjaluke i ukoliko postignu dogovor pokušali bi ga angažovati po ugovoru o djelu, na period od tri dana sedmično po dva časa.
“Za početak bi to bilo dovoljno kako bismo omogućili individualan rad, ali imajući u vidu porast broja djece s govornim poteškoćama, ukazuje se potreba za svakodnevnim angažmanom. Zahvaljujući resornom ministarstvu obezbijeđen je defektolog koji obilazi naš region jednom mjesečno i dolazi u našu ustanovu u prosjeku na pola sata, ali je to nedovoljno za kvalitetan rad”, rekla je Miholjčićeva, piše Glas Srpske.
U Srpcu trenutno dva stručnjaka rade na razvoju govora 42 registrovana korisnika Udruženja roditelja i djece s posebnim potrebama “Izvor”. Jednom sedmično dolazi logoped iz Gradiške, a dva puta u toku sedmice s njihovim članovima radi defektolog iz Srpca, koji je angažovan i u radu specijalnog odjeljenja u Osnovnoj školi “Jovan Jovanović Zmaj” iz Srpca.
Direktorka udruženja “Izvor” Mira Tatić kaže da zbog nedovoljnog broja termina nema mogućnosti da se adekvatnim terapijama obuhvate i druga djeca predškolskog i školskog uzrasta.
“Ranije smo to uspijevali ali je posljednjih godina povećan broj naših korisnika, a ograničena su nam i budžetska sredstva, tako da nema prostora za rad s djecom koja nisu kategorisana i koja pohađaju redovne škole i vrtiće, iako imamo stalne upite zainteresovanih roditelja”, rekla je Tatić.
Pedijatar Saša Jovičić, vlasnik Specijalističkog centra “Hemera” u Srpcu, kaže da je u ovoj zdravstvenoj ustanovi takođe povećan broj djece s ovim problemom.
“Imamo situaciju da djeca pričaju sve druge jezike osim maternjeg, najčešće engleski, pa čak i turski. To možda nekome zvuči simpatično, ali je stanje zabrinjavajuće. Najčešći uzrok jeste nekontrolisano korištenje mobilnih uređaja. Potrebno je ovakvu djecu kanalisati na pravu stranu i u proces uključiti ne samo logopede i defektologe, već i psihologe, vaspitače i socijalne radnike”, istakao je Jovičić.
On napominje da često izdaje uputnice roditeljima koji zbog nedostatka stručnjaka traže pomoć u susjednim opštinama i izlažu se dodatnim troškovima.
“Ovaj problem mora biti prioritet i u budžetu opštine za iduću godinu treba pronaći sredstva da se omogući kvalitetan rad s djecom koja imaju ovakve probleme”, rekao je Jovičić.
Budući kadrovi
Bogdana Miholjčić kaže da bi u narednom periodu trebalo podsticati buduće studente da upisuju deficitarna zanimanja poput logopeda i defektologa. Jedan od načina je, smatra ona, da prilikom dodjele opštinskih stipendija kadrovi tih profila imaju prioritet.
