Početna Najnovije Novosti Društvo

Male šanse za ZAOKRET SLOVENAČKE POLITIKE prema Balkanu: Šta za nas znači Golobova izborna pobjeda

Uprkos očekivanjima, aktuelni premijer Slovenije, Janez Janša izgubio je na prekjučerašnjim parlamentarnim izborima u toj zemlji, čime su građani rekli odlučno „ne“ desnici, što pojedini analitičari procjenjuju kao potpuni zaokret u dosadašnjoj slovenačkoj politici.

Janšu je „potukao“ menadžer i politički debitant Robert Golob iz stranke Pokret sloboda, koji je probrao simpatije 35,8 odsto građana, pa će tako imati 40 od ukupno 90 poslaničkih mjesta u parlamentu.

Janša, kojem su predizborne ankete predviđale mnogo veću podršku, osvojio je skromnih 22,5 odsto glasova birača. Golob je već najavio da će formirati stabilnu Vladu lijevog centra, kao i potpuni zaokret u spoljnoj politici u odnosu na onu koju je vodio dosadašnji premijer Janez Janša.

Šta Golobova pobjeda znači za region, posebno BiH i Republiku Srpsku, ako se uzme u obzir da je Janša podržavao rukovodstvo Srpske i protivio se uvođenju sankcija srpskom članu Predsjedništva, Miloradu Dodiku?

Profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, Miloš Šolaja, ne očekuje neke značajne promjene kada je u pitanju politika Slovenije prema regionu.

On ističe za Srpskainfo da je sada teško prognozirati u kom će tačno pravcu ići slovenačka politika s obzirom na to da je Pokret sloboda nova stranka, koja je pobijedila na onome protiv čega je bio Janša – više lijevo, više socijalno.

– Ne vjerujem da će tu biti neki veliki zaokret, posebno kada je u pitanju odnos prema EU i regionu. Slovenija će nastaviti da razvija ekonomske i trgovačke veze, kao i do sada. Ne očekujem neke velike promjene jer oni vode nacionalnu politiku i mala je razlika između političkih partija po tom pitanju – smatra Šolaja.

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Zijad Bećirović, ističe da su rezulati parlamentarnih izbora pokazali da Slovenci žele da svoju budućnost grade preko Brisela i EU, a ne preko Budimpešte i Viktora Orbana.

Izbori su, dodaje on, bili neka vrsta plebiscita o tome kako građani Slovenije vide svoju budućnost.

Bećirović ističe da je to potvrdila i visoka izlaznost od 70 odsto što daje još veću legitimnost pobjedniku izbora Pokretu sloboda i Robertu Golobu.

– Slovenci su pokazali, da im je stalo do antifašističke tradicie i naslijeđa što je pod vladavinom Janeza Janše bilo ugroženo. Istovremeno su pokazali da neće pristati na različite oblike manipulacije što je svoj maksimum doživjelo u poslednje dvije godine Janšine vlade – kaže Bećirović za Srpskainfo.

On ističe da skoro izgleda nevjerovatno da su se počeli urušavati antifašistički temelji Slovenije, napadi na medije i novinare su postali konstanta, posebno Slovenačka tiskovna agencija (STA) i Radio televizija Slovenija (RTVSLO).

– Zloupotreba policijsko-obavještajnog aparata, nezakonita prisluškivanja i praćenja nepodobnih pojedinaca za Janšin režim i mnogo toga bi se noglo nabrojati, a u pozadini se dešavao enorman kriminal za vrijeme pandemije Covid-19 – kaže Bećirović.

On dodaje da nova vlast ima teško naslijeđe i preuzela je veliko breme na svoja leđa.

Primjer Slovenije, ističe Bećirović, je pokazao da su promjene moguće i poželjne i to sa olovkom u ruci na izborima.

– Doći će do povratka unutrašnje i spoljne politike u normalne evropske tokove, što je dobro i za Zapadni Balkan –zaključuje Bećirović.

MAKRON OSTAJE PREDSJEDNIK

Za razliku od Slovenije, izbori u Francuskoj, koji su se, takođe, održali u nedelju, nisu donijeli ništa novo. Aktuelni francuski predsjednik Emanuel Makron pobijedio je u drugom krugu predsjedničkih izbora rivalku i kandidatkinju krajnje desnice Marin le Pen, čime se politički kurs ove države neće mijenjati.

 

Podijeli