Za lansiranje je spreman mali satelit, nazvan „Kjubsat“ (“CubeSat”), veličine mikrotalasne pećnice i težak samo 25 kilograma, prvi koji će testirati jedinstvenu, eliptičnu lunarnu orbitu za postavljanje lunarne stanice „Gejtvej“.
Neobična mala letjelica će, u stvari, biti tragač koji će utvrditi gdje treba postaviti lunarnu ispostavu u orbiti koja će astronautima služiti kao usputna stanica između Zemlje i Mjeseca.
Halo-orbite se nalaze u ravni upravnoj na ravan u kojoj se rotiraju glavna tijela sistema, kao što su Zemlja i Mjesec. Ove orbite su uglavnom nestabilne, ali održavanje letjelica na njima zahtjeva nisku potrošnju goriva – a upravo to će biti potrebno za buduću lunarnu stanicu „Gejtvej“ za presjedanje astronauta.
Misija, nazvana Cislunar Autonomous Positioning Sistem Technologi Operations and Navigation Ehperiment, poznata kao CAPSTONE, trebalo bi da poleti sa lansirne platforme 27. juna, u 5.50 po istočnom vremenu. „Kjubsat“ će biti lansiran na raketi „Elektron“, kompanije „Roket lab“ na Novom Zelandu.
Kada bude lansiran, doći će do tačke orbite u roku od tri mjeseca, a zatim će u orbiti provesti narednih šest mjeseci kako bi pružio više podataka o zahtevima za pogonskom energijom buduće stanice.
Orbita „Kjubsata“ će se kretati od 1.609,3 kilometra od jednog lunarnog pola na najbližem prolazu i na 70.006,5 kilometara od drugog pola, svakih sedam dana. Korišćenje ove orbite biće energetski efikasnije za svemirske letjelice koje lete do stanice i natrag, jer zahtjeva manje energije nego više kružnih orbita.
Minijaturna svemirska letjelica će se takođe koristiti za testiranje mogućnosti komunikacije sa Zemljom iz ove orbite, koja ima prednost jasnog pogleda na Zemlju, a istovremeno obezbjeđuje pokrivenost za južni pol Mjeseca – gdje se očekuje da će prvi astronauti na misiji „Artemis“ sletjeti 2025. godine.
„Orbitalni istraživač Meseca“, robotska letjelica agencije NASA koja kruži već 13 godina u polarnoj orbiti oko Mjeseca na visini od 50 kilometara, predstavljaće referentnu tačku za CAPSTONE. Dvije svemirske letjelice će komunicirati direktno jedna s drugom, omogućavajući timovima na zemlji da izmjere rastojanje između svake od njih i Zemlje.
Saradnja između dvije svemirske letjelice može da testira i autonomni navigacioni softver CAPSTONE-a, nazvan CAPS, ili Cislunar autonomni sistem pozicioniranja. Ako ovaj softver radi kako se očekuje, buduće svemirske letjelice bi ga mogle koristiti bez oslanjanja na praćenje sa Zemlje.
„Misija CAPSTONE je vrijedan prethodnik ne samo za ‘Gejtvej’, već i za svemirsku letjelicu ‘Orion’ i sistem za sletanje ljudi“, navodi Nudžud Meransi, šef Nasine kancelarije za planiranje istraživačke misije u Svemirskom centru u Hjustonu.
„‘Gejtvej’ i ‘Orion’ koristiće podatke iz CAPSTONE-a za validaciju našeg modela, koji će biti važan za operacije i planiranje buduće misije“, naglašava Meransi.
