EU i SAD posljednjih sedmica značajno su pojačale pritisak da se problemi na zapadnom Balkanu riješe, a posljednji korak u tom smjeru je odluka Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, i Olafa Šolca, kancelara Njemačke, da uz Miroslava Lajčaka, specijalnog izaslanika EU, na zapadni Balkan pošalju svoje specijalne izaslanike.
Kako su javili evropski mediji, prva stanica ovog trojca će biti dijalog između Beograda i Prištine, što EU, zajedno sa SAD, želi da sprovede u što kraćem roku.
Kako nam je rekao diplomatski izvor, već nakon ove posjete očekuje se i jači angažman u BiH, koju i EU i SAD vide kao potencijalno veći problem od pitanja Kosova. Saznajemo da je Zapad nezadovoljan sporošću implementacije dogovora bh. političkih lidera sa predstavnicima EU u Briselu 12. jula i očekuje da se odmah nakon izbora riješe preostala neriješena pitanja.
Marija Đorić, univerzitetska profesorka u Beogradu i politikološkinja, za “Nezavisne novine” ocjenjuje da EU želi ponovo da preuzme inicijativu od SAD, kad je u pitanju rješavanje problema u vlastitom dvorištu, kako oni vide zapadni Balkan. Đorićeva se takođe slaže s tim da je nakon Kosova sljedeća na redu BiH.
“Nemačka i Francuska šalju svoje specijalne izaslanike na zapadni Balkan, kako bi pojačale uticaj EU na Balkanu, jer se čini da je trenutno kormilo u rukama SAD, što se posebno vidi u kontekstu podržavanja ideje ‘Otvorenog Balkana’. Mislim da će u ovom trenutku pažnja biti usmerena prvenstveno na razrešavanje kosovskog čvora, a da će sledeći zadatak biti BiH, kao neuralgična tačka zapadnog Balkana”, smatra ona.
Podsjećanja radi, Makron i Šolc poslali su zajedničko pismo Aleksandru Vučiću, predsjedniku Srbije, u kojem su apelovali na njega i na Aljbina Kurtija, predsjednika Kosova, da postignu dogovor koji će omogućiti postizanje sveobuhvatnog sporazuma. Vjeruje se da je sljedeći korak sličan potez prema BiH, odnosno urgiranje da se odmah nakon izbora implementira sporazum iz Brisela.
Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, tvrdi da su se Šolc i Makron odlučili na ovaj potez, jer su shvatili da prostor zapadnog Balkana ostaje zakovan u rukama političara koji reforme vide kao nužno zlo koje im se nameće.
“Oni igraju na kartu stabilokratije, što je očigledno bila pogrešna strategija EU. Posebno je značajna promjena u potezu francuskog predsjednika, koji je omekšao neke rigidne stavove kad je riječ o proširenju. EU se, rekla bih, otrijeznila nakon ruske invazije na Ukrajinu i primorana je da se više angažuje na ovom prostoru ukoliko ne želi da ga zauvijek izgubi”, istakla je Topićeva za “Nezavisne novine”.
Ona tvrdi da su balkanski političari neiskreni prema zvaničnicima EU i ne žele istinski da sprovedu reforme.
“Oni ne razumiju i ne žive evropske vrijednosti, one su za njih puka prozapadnjačka tlapnja, ali imaju još toliko pristojnosti, mada ne svi, da to ne kažu javno i glasno. Oni pak među građanima šire ideju prema kojoj se EU nalazi pred raspadom i propašću i time dodatno podupiru antievropsko raspoloženje. Međutim, ne odriču se evropskih fondova i materijalne koristi od procesa”, smatra Topićeva.
Zapadni mediji ovih dana takođe mnogo pišu o zapadnom Balkanu i ističu da je rat u Ukrajini potpuno promijenio zapadnu računicu prema zapadnom Balkanu, ali i istočnom susjedstvu.
