Na samo jednom od mnogobrojnih portala koji egzistiraju na medijskom nebu BiH, a na kojem je omogućeno ostavljanje komentara ispod objavljenih tekstova, uklonjeno je čak četiri miliona neprimjerenih i uvredljivih komentara koji su označeni kao govor mržnje i banovano oko 40.000 korisnika.
Ovi brojevi bi sigurno bili i daleko veći da su korisnici, ali i administratori ovog portala bili revnosniji u prijavljivanju, jer mnogo tog govora mržnje je i dalje ostalo neuklonjeno.
Površnom analizom ovog portala, njegovog sadržaja i pregledom napisanih i ostavljenih komentara, iza kojih u 99 odsto slučajeva stoje anonimni ljudi, oni koji su se sakrili iza nekog nadimka i korisničkog imena, ovaj govor mržnje je prisutan u gotovo svim aspektima, a najprisutniji kod tekstova u vezi sa političarima, međuentitetskim odnosima, Srbijom, Hrvatskom, ali i onim vijestima koje se tiču ratnih zločina, ukrajinskog rata, ali i, ma kako čudno to zvučalo, samog sporta. Ono što takođe upada u oči jeste da ima čak veliki broj onih koji “odobravaju” takve izlive mržnje, koji su uglavnom bazirani na nacionalnoj osnovi.
Prema riječima sociologa Vedrana Francuza živimo u vremenu “slobode govora”, a kao posljedicu toga, kako ističe, imamo i ovakvu situaciju, da jedan određeni broj ljudi to zloupotrebljava i sebi daje za pravo da na negativan i neprimjeren način komentariše sve i svašta.
– Oni se obično skrivaju iza svojih tastatura, što onda otežava njihovo sankcionisanje zbog govora mržnje. Ali pitanje je koliko se i nadležne institucije bave ovim problemom. Jedino rješenje, kako mi se čini, jeste da takva lica budu kažnjena. Onda bi vjerovatno više vodili računa o tome kakve komentare ostavljaju. Ovako jedan govor mržnje izaziva drugi. I bojim se da se na ovaj način vrtimo u začaranom krugu – upozorava Francuz, komentarušući podatak da je zbog govora mržnje na samo jednom od portala banovano oko 40.000 korisnika.
Navodi i da ovaj problem nije prisutan samo kod nas, već i u čitavoj regiji, a u BiH možda ponajviše zbog njenog multietničkog karaktera. Na pitanje kako bi mogao izgledati profil jednog takvog lica koje ima potrebu da ostavlja uvredljive komentare, pune mržnje, da li su to mlađi i nezaposleni ljudi, neobrazovani ili vjerski i politički zadojeni, Francuz kaže da je to teško reći, ali i da su jedni od krivaca za ovakvo stanje i sami političari, koji vrlo često ne paze šta govore i ne vode brigu kako bi to moglo uticati na druge, obične ljude.
– Pojedini ljudi, nažalost, prihvate taj jedan njihov negativan narativ i koriste ga. Kažu, ako mogu oni, što ne bih i ja. Osim toga smatram i da iza ovakvih negativnih i uvredljivih komentara uglavnom stoje ljudi koji iz nekog razloga nisu zadovoljni svojim životom. Iz bilo kog razloga. Oni svoje frustracije i nezadovoljstvo usmjeravaju prema drugim. Najlakše im je da sjednu za računar ili uzmu mobilni telefon u ruke. Zabrinjavajuće je da u današnje vrijeme nije normalno biti pristojan. Takvi se ljudi u društvu tretiraju kao nekakvi čudaci, a oni bahati kao normalni – kaže Francuz.
Internet i anonimnost
Gledajući sa pravne strane BiH je usvojila niz propisa kojima se reguliše govor mržnje te uspostavila institucije sa zadatkom da suzbijaju ovu pojavu, ali ono što posebno otežava kako suzbijanje tako i regulisanje ove pojave je rasprostranjenost govora mržnje na internetu, gdje se on vrlo lako širi i projektuje i to često pod potpunim okriljem anonimnosti onih koji ga plasiraju.
