Proslavljeni srpski režiser Emir Kusturica rekao je danas u Beogradu da je rat u Ukrajini rat protiv pravoslavlja i ocijenio da bi bilo bolje da su predsjednici sa Zapada prisustvovali ranijim Paradama pobjede u Moskvi umjesto što “sada gledaju tu paradu uživo”.
“Rat u Ukrajini, za koga sa sigurnošću možemo da tvrdimo kako je dugo pripreman uz asistenciju Pentagona, zapravo je rat protiv pravoslavlja i svega što jedna autentična kultura predstavlja kao glavnu prepreku na putu transhumanizma – pretvaranja ljudi u ono što je provjereno”, rekao je Kusturica u besjedi povodom Svetosavske povelje, koju dodjeljuje Srpsko prosvjetno i kulturno društvo “Prosvjeta”, a koja mu je uručena danas u Hramu Svetog Save u Beogradu.
Kusturica je ocijenio da je ukrajinska Vlada “pronacistička i da se okrenula protiv naroda Donjecka i Donbasa samo zato što su željeli prijateljstvo sa Rusijom i da žive po svojim principima i u svojoj kulturi”.
“Mi tek sada počinjemo da shvatamo prirodu nacizma, jer su njegovi korijeni prekriveni emocijama oslobađanja u Drugom svjetskom ratu. I da li je na kraju bilo bolje i jeftinije, a to je moje obzirno pitanje, da su predsjednici sa Zapada prisustvovali proslavi nekoliko godina na Paradi pobjede u Moskvi umjesto što sada gledaju tu paradu uživo? Nema sumnje da bi bilo bolje, ali je sigurno da su oni tada znali ono što nama u to vrijeme nije bilo poznato”, rekao je Kusturica.
On je istakao da je pojam “otkaza kulture” paralelno razvijan uz digitalizaciju i pristanak najvećeg broja da na društvenim mrežama stvaraju vlastite dosijee i svoju privatnost stavljaju na uvid ostatku svijeta i onima koji to prate i treba im.
“Otkako je počeo rat u Ukrajini kao da su svi drugi ratovi iščezli ili, još gore, kao da ih nikada nije bilo”, ukazao je Kusturica i pobrojao ratove vođene prije Ukrajine, i to od Dominikanske Republike 1965. do Sirije 2011. godine.
Kusturica je ocijenio da je Katolička crkva “svoju najmorbidniju tačku doživjela pojavom nacizma i Hitlera”, za kojeg navodi da je bio projekat svjetskog kapitala, ne samo njemačkog.
“Vatikan i Amerika pokupili su poslije Drugog svjetskog rata čitavu armiju specijalista za biološki rat iz Evrope i Japana i poveli sa sobom da tamo u skrivenim baštama održe živom tajnu nacističkog eksperimenta”, naveo je Kusturica.
On je istakao da su “tridesetih godina 20. vijeka, kao i sada, nacizam tolerisali Englezi i Francuzi, kao i Italijani”.
“Da su se suprotstavili 1938. godine Francuzi i Englezi, ne bi bilo Drugog svjetskog rata. Očigledno da im je Hitler trebao za ono što je ranije bezuspješno trebao da obavi Napoleon”, rekao je Kusturica.
On je napomenuo da se postavlja pitanje da li je nacizam sada u novom odijelu ili će to samo biti nova forma fenomena “od kojeg će mnogo kasnije biti ono što je započeto pandemijom kovida 19”.
“To bi po Klausu Švabu trebalo da nas uvede u beskonfliktno društvo u kojem će `hajtek pagan` dozvoliti da mu pod kožu stave dovoljno naprava, pa da više ne mora da brine ni za nacizam, ni komunizam, ni socijalizam ni bilo koji `-izam`. Novi pagan neće morati da misli, niti da postavlja, po Švabu, besmislena pitanja – ko je, šta je, gdje je, kuda će”, rekao je Kusturica.
On je ocijenio da se u priči “Veliki inkvizitor” ispričanoj u romanu Fjodora Dostojevskog “Braća Karamazovi” nalazi tumačenje svega kroz šta svijet danas prolazi.
Kusturica je rekao da je sinoć gledao dokumentarni film o biolaboratorijama koje su uništene u Ukrajini i koje su zapravo bile sijači smrti, te ocijenio da je “korona, izgleda ručni rad”.
“Manufaktura koja je zasijana prvo u Gruziji, gdje se troši 20 miliona dolara godišnje i gdje jedan čovjek koji je proveo na tome istražujući 20 godina i kod koga se probudila savjest upozorava svoje sugrađane da se, preko komaraca i gamadi, nad njima vrši najgnusniji eksperiment”, rekao je Kusturica.
On je ukazao na to da američki politikolog Samjuel Hantington u svom djelu “Sukob civilizacija” nije slučajno obradio i rat u BiH, pošto je, kako je naveo, izvjesno da su u tom ratu bili prepoznatljivi simptomi onoga što je nazvao “sukobom civilizacija”.
“Jedino što u posljednjem ratu i razvaljivanju Jugoslavije, koju je dokrajčio NATO, nije bilo vremena za prozelitske radnje koje su katolici obavili od 1941. do 1945. godine”, rekao je Kusturica.
Ali je, naglasio je srpski režiser, istina da su poslije ratnih dejstava etnoreligijske grupe još više zatvorene u sebe, a nepovjerenje veće nego prije početka rata devedesetih, pri čemu je najbolji primjer to što borci vojske Alije Izetbegovića u aprilu 1995. godine, skupljeni da obilježe kraj rata, nisu kliktali NATO-u nego Saudijskoj Arabiji i Turskoj.
Kusturica smatra da su i rat u BiH i veliki svjetski sukobi u svom temelju religijski “kao što je i ovaj u Ukrajini”.
“Hantington nije doživio pojavu kovida i njegovo razarajuće djelovanje niti rusko-ukrajinski konflikt, koji bi se sigurno kao nastavak pandemije uklopio u njegovu teoriju sukoba civilizacija. Sigurno je da bi pronašao odgovor da li bi ruske jedinice ušle u taj sukob da nije bilo njihove braće pravoslavaca”, rekao je Kusturica.
On je kao pozitivno istakao da, uprkos širenju engleskog jezika, narodi i dalje govore svoje jezike i razvijaju svoja govorna područja i napomenuo da je osjećaj pripadnosti i identiteta posljednja linija odbrane u današnjem svijetu, kada se mjeri svaka riječ, svaki zarez, a ne ono što čovjek čini cijelog života.
“Jedna pogrešna riječ može da vas uvede u veliku traumu, međutim čovjekovo je da se brani i pripada svojoj kulturi”, poručio je Kusturica
