U okviru Berlinskog procesa sutra će u Berlinu biti potpisana tri sporazuma, koji će građanima Bosne i Hercegovine omogućiti da u sve zemlje zapadnog Balkana putuju samo s ličnom kartom, a Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija obavezaće se da međusobno priznaju diplome visokog obrazovanja.
To možda zvuči kao tehnikalija, ali radi se o istorijskim koracima koji će promijeniti živote ljudi”, rekla je nedavno Analena Berbok, ministarka spoljnih poslova Njemačke.
Iako će Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, te sporazume potpisati sutra, na putovanje s ličnom kartom kroz zemlje zapadnog Balkana moraće se čekati još neko vrijeme.
Nakon što se potpišu ti sporazumi, slijedi procedura odobravanja, što u Bosni i Hercegovini može trajati mjesecima, jer to zahtijeva odluke Predsjedništva BiH, Savjeta ministara BiH te oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
U svakom slučaju, privrednici pozdravljaju potpisivanje sporazuma, ističući da svako povezivanje ljudi i lakši protok preko granica treba podržati jer se na taj način poboljšavaju i uslovi rada.
“Berlinski proces nudi niz pogodnosti u smislu protoka ljudi, usluga itd. Međutim, Otvoreni Balkan’ daje mnogo više mogućnosti u smislu saradnje, kod protoka robe i međusobnog priznavanja akreditacionih tijela i to bi daleko više poboljšalo uslove za privređivanje na prostoru zemalja zapadnog Balkana”, rekao je Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.
Ipak, pored toga što privrednicima više odgovara “Otvoreni Balkan” nego Berlinski proces, Savjet ministara BiH, koji je nedavno usvojio informaciju o potrebi potpisvanja sporazuma u Berlinu, odbio je informaciju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH o analizi interesa i koristi za Bosnu i Hercegovinu u slučaju pristupanja inicijativi “Otvoreni Balkan”.
“Ono što je nama u Evropskoj uniji samo po sebi razumljivo, prelazak granica s ličnom kartom i međusobno priznavanje diploma, sada će biti stvarnost i među zemljama zapadnog Balkana. To je ogroman korak ka zajedničkom tržištu i procesu približavanja, a takođe i veliki korak u smjeru Evropske unije”, rekla je nedavno Berbokova.
Inače, Berilnski proces 2014. godine pokrenula je Angela Merkel, tadašnja njemačka kancelarka, s ciljem približavanja zemalja zapadnog Balkana Evropskoj uniji i kroz taj proces dosad je uglavnom bilo govora o izgradnji infrastrukture, a i ukinut je roming među zemljama zapadnog Balkana.
Kada je riječ o sporazumima koji će omogućiti putovanje samo s ličnom kartom te priznavanja diploma, oni su praktično dogovoreni prije više od dvije godine, međutim zbog političkih pitanja bili su sve vrijeme blokirani.
“Ovo je sada dobra osnova za dalji razvoj zajedničkog regionalnog tržišta, od čega će krajnju korist imati građani i poslovni subjekti. Sporazumi će biti od konkretne koristi stanovnicima regiona, ali i podsticaj za investicije”, rekao je Manuel Sarazin, specijalni izaslanik Vlade Njemačke za zapadni Balkan, a prenosi agencija Fena.
Osim o sporazumima, sutra će na samitu Berlinskog procesa biti govora i o jačanju saradnje u oblasti energetike i energetske sigurnosti, kao i povećanja solidarnosti između Evropske unije i zemalja zapadnog Balkana, a na dnevnom redu će biti i zelena agenda i posebno energetska tranzicija.
Predstojeći samit o zapadnom Balkanu biće održan na poziv njemačkog kancelara Olafa Šolca, u okviru takozvanog Berlinskog procesa, saopšteno je iz Kabineta njemačkog kancelara. Na samitu će učestvovati lideri vlada šest zemalja zapadnog Balkana kao i Ursula for der Lajen, predsjednica Evropske komisije, i Šarl Mišel, predsjednik Evropskog savjeta.
