Zbog konstantnih kriza koje prate BiH, uključujući i posljednju zbog Rezolucije o Srebrenici i najava iz Republike Srpske o razdruživanju od drugog entiteta, ugroženo je nekoliko važnih sporazuma s EU.
Jedan od njih se odnosi na Službu EU za granice Frontex, odnosno sporazum koji BiH treba da potpiše s Evropskom komisijom kako bi policijski službenici Frontexa mogli zajedno s graničnim policajcima u BiH kontrolisati priliv migranata u EU. Iako je usvojen okvir za pregovore s Frontexom u Ministarstvu bezbjednosti BiH, BiH je jedina zemlja koja još nema realizovan sporazum nakon što je i Srbija u četvrtak potpisala sporazum, kao što su to ranije učinile i ostale zemlje regiona.
Radi se o važnom sporazumu za EU kojim se žele riješiti dva problema koja su uzdrmala EU nakon migrantske krize 2015. godine. Prvi problem se odnosi na smještaj migranata unutar EU jer su neke zemlje članice, poput Mađarske i Poljske, odbile da smještaju migrante na svoju teritoriju i slale ih u druge zemlje. Novi sporazum u EU, u okviru kojeg je i sporazum Frontexa sa zemljama zapadnog Balkana, predviđa da zemlje koje ne žele migrante moraju da daju finansijski doprinos za njihovo smještanje u zemlje koje su voljne da ih prime. Međutim, za BiH i zapadni Balkan mnogo je važniji drugi dio ovog sporazuma koji predviđa da se značajan dio procesuiranja migranata može obaviti na samoj granici EU, i tu će biti značajna uloga zemalja koje s EU graniče, poput BiH. Za EU je sporazum s BiH važan jer bi službenici Frontexa u BiH mogli obaviti značajan dio pripremnih poslova prije nego što migranti dođu do hrvatske, odnosno EU granice.
Iz Ministarstva bezbjednosti nismo dobili nikakav odgovor, a posljednji put kad smo razgovarali, Nenad Nešić, resorni ministar, nam je rekao da su uvaženi stavovi Republike Srpske da se da značajnija vidljivost njenim organima i da se krenulo u realizaciju.
Drugi važan sporazum s EU koji je na čekanju odnosi se na Plan za rast, program vrijedan šest milijardi evra, od kojih bi barem milijarda mogla pripasti BiH. Međutim, iako je rok za predaju programa reformi istekao prije tri sedmice, a ostale zemlje u regionu su ga predale, BiH to nije učinila. Naime, BiH je predala nepotpunu listu, a u Briselu postoji zabrinutost da bi BiH mogla biti potpuno izbačena iz ovog programa ako ne dođe do saglasnosti unutar BiH.
Iako lista nije objavljena javno i nijedan organ, uključujući i Direkciju za evropske integracije ni Direkciju za ekonomsko planiranje BiH, nam nije želio otkriti gdje su problemi u vezi s kojima ne postoji saglasnost, nezvanično saznajemo da se radi o podjeli nadležnosti. Kako smo uspjeli saznati, čini se da predstavnici Republike Srpske zbog Rezolucije o Srebrenici ne žele da prihvate sporazum u trenutnoj formi, što može dodatno zakomplikovati odnose u BiH.
Nezvanično, takođe nam je rečeno da bi dolazak Olivera Varheljija, evropskog komesara za proširenje, u ponedjeljak na politički forum s vlastima BiH mogao pomoći da se trenutni problem riješi. Naime, Mađarska je u EU jedan od najvećih saveznika rukovodstva RS, pa postoji nada da bi mogla pomoći da dođe do napretka.
Od drugog sagovornika smo nezvanično saznali da bi EU mogla “presjeći” nakon izbora za Evropski parlament od 6. do 9. juna, ako do tada ne dođe do dogovora. Naime, objašnjeno nam je da EU ne želi “loše vijesti” sa Balkana da je propao dogovor EU i BiH do izbora kako se ne bi omela kampanja koja je u toku, pa se čeka da prođu izbori da se saopšti da će BiH biti isključena iz ovog programa.
Međutim, čak i ako do toga dođe vjeruje se da će EU naći formulaciju koja će omogućiti BiH da se u program uključi naknadno, kada se politička kriza nastala nakon rezolucije smiri.
