Početna Najnovije Novosti Društvo

KRESOJEVIĆ odgovarao na pitanja građana: U fokusu saobraćaj, kolektori, javne kuhinje, privatni vrtići… (VIDEO)

Na desetu godišnjicu emisije „Banjalučka hronika“, uveli smo jednu potpuno novu rubriku koja se zove „Građani pitaju gradskog menadžera“. Naime, putem naše mail adrese mogli ste postavljati pitanja gradskom menadžeru, a odgovore na neka od njih, jer ih je zaista došlo mnogo više nego što ova emisija traje, potražili smo, kao što i naziv rubrike kaže, upravo od gradskog menadžera Bojana Kresojevića.

Pitanje: Kada će konačno biti izgrađeni kružni tokovi na mjestu na kojem je to zaista potrebno,  na primjer kod Čajaveca ili kod Merkatora u Boriku? Da li su Gradskoj upravi svjesni da ima većih problema u saobraćaju od jednosmjernog saobraćaja, pita Radenko iz Borika.

Kresojević: Pripremajući plan investicija za ovu godinu analizirali smo sve infrastrukturne probleme, i zaista smo saglasni da u prethodnim godinama, tačnije prethodnim mnadatima, nije na adekvatan način praćen urbani razvoj grada, prije svega u smislu saobraćajne infrastrukture. Zbog toga smo identifikovali pet kružnih tokova koje ćemo raditi u toku ove godine. To između ostalog zaista podrazumijeva izgradnju kružnog toka kod Merkatora, i u toku je proces javne nabavke za izbor izvođača radova, te očekujemo da će kroz nekih mjesec i po dana početi radovi. Taj kružni tok napraviće svojevrsni balans između tranzita i jedne od najopterećenijih ulica, a to je Aleja Svetog Save. Pored ovog, gradićemo kružni tok kod Audi servisa, a što se tiče kružnog toka kod Čajaveca, mi smo ga stavili u Plan kapitalnih investcija, ali je za njegovu realizaciju potrebno riješiti imovinsko pravne odnose.

Naredno pitanje: Dragana sa Obilićeva pita: Kada će konačno biti izgrađeni kolektori za prečišćavanje otpadnih voda na Vrbasu, jer kako kaže džaba plaže na Vrbasu ako se u njemu ne možemo kupati?

Kresojević: Najveća strateška potreba ovog grada je izgradnja kako kolektora tako i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Do sada smo obezbijedili 500 000 evra za izradu studije koja je pri kraju i gdje očekujemo u junu mjesecu rezultate koji treba da nam kažu, koja je to konačna  finansijska procjena ovog projekta, te na koji način će se problem rješavati. Da li će to biti kroz jedno centralizovano postrojenje ili više njih. Ono što sada možemo reći da za osam i po miliona kubika otpadnih voda potrebno je investirati oko 30 miliona evra za samo postrojenje te oko 120 miliona evra za glavne i sekundarne kolektore i separatore, kazao je Kresojević naglasivši da se intenzivno radi na sastavljanu finansijske konstrukcije gdje se s jedne strane razgovara sa kineskim kompanijama koje su zainteresovane za javno privatno partnerstvo, a sa druge sa Evropskom investicionom bankom.

Pitanje: Postoji li način da se uradi sistemsko uklanjanje arhitektonskih barijera za lica sa invaliditetom? Na velikom broju ulica nije moguće kolicima preći sa jedne na drugu stranu ulice, pita vas ovo  Ivana Marić iz naselja Nova Varoš.

Kresojević: Brojne mjere smo od početka mandata preduzeli kada je u pitanju obezbjeđenje pristupa licima sa invaliditetom. Želim podsjetiti da smo ponajprije uveli strožije kazne za lica koja parkiraju na parking mjesta za lica sa invaliditetom. Ta kazna je povećana sa 40 na 500 KM. S druge strane konstantno, prilikom svih rekonstrukcija saobraćajnica radimo rampe za lica sa invaliditetom. Samo prilikom rekonstrukcije Karađorđeve ulice i ulice  Živojina Mišića izgrađeno je takvih 40 rampi, te da je to bila praksa i prilikom gradnje novih ulica prema Motikama, Debeljacima i Kuljanima, odgovorio je Kresojević.

Pitanje: Hoće li iko ikada konačno riješiti problem grijanja u Banjaluci? Ove zime smo imali sreće samo zato što je bila topla zima kaže naš gledalac Marko iz Kalemegdanske ulice u Banjaluci.  

Kresojević: Sistem grijanja jeste definitivno najsloženiji problem koji je preuzet od prethodne administracije, koji je nastao zbog dotrajale mreže koja datira još od sedamdesetih godina prošlog vijeka. Više od polovine mreže je starije od 25 godina. Samim tim, mi imamo izuzetno velike gubitke na mreži koji podrazumijevaju osam puta veće gubitke energije u odnosu recimo na grad Novi Sad. Mi smo, pripremili jednu Studiju u saradnji sa EBRD-om, predložili Skupštini grada kako bismo obezbijedili sredstva u iznosu od 10 miliona maraka i rekonstruisali 5% najkritičnije mreže koja generiše 20% kvarova, ali od odbornika nismo dobili podršku. Stoga je naš plan da u rebalansu budžeta za 2024. godinu, za ove namjene izdvojimo najmanje dva miliona maraka, kazao je Kresojević.

Pitanje: Zašto Grad u većem iznosu ne pomaže rad javnih kuhinja? Ovo vas je upitao Kostrešević Milan iz Banjaluke.

Kresojević: Grad je u ovom mandatu povećao sredstva namijenjena humanitarnim organizacijama sa 449 na 541 000 KM. S druge strane, svjesni smo da inflacija i svi drugi procesi nalažu povećanje ovih sredstava. Sigurno i ovo je način da prepoznamo gdje trebamo uraditi više. Stoga vam želim reći da ćemo na rebalansu budžeta oko 20 000 KM izdvojiti dodatno za rad humanitarnih organizacija samim tim i za javne kuhinje.

Pitanje: Kada će konačno biti izgrađen dugo najavljivani Vidikovac na Banj brdu? Ima već godinu dana kako se na gradilištu ništa ne dešava? Ovo je upitao Duško iz banjalučkog naselja Starčevica.

Kresojević: Ja želim pojasniti građanima, obzirom da je bilo komentara na društvenim mrežama kako se tu ništa ne dešava, da se sama konstrukcija vidikovca na Banj brdu priprema u radionicama, gdje se dovodi u finalni oblik. Sa montažom počinjemo za sedam dana, koja će trajati do 45 dana, što znači da će već krajem juna mjeseca građani Banjaluke moći vidjeti rezultate ovog projekta.

Pitanje: Kada će konačno biti okačeni tačni redovi vožnje na autobuskim stajalištima? Ovo vas je upitala naša gledateljka Milena Jungić iz Banjaluke.

Kresojević: Kroz studiju javnog prevoza mi smo predvidjeli povećanje broja polazaka i da na taj način konačno utvrdimo pravi red vožnje, jer sve ovo što do sada imamo su ekspermintalni redovi vožnje. Nakon usvojene  studije i odluke o subvencijama, mi ćemo imati konačan raspored polazaka u javnom prevozu. Tek na osnovu toga mi ćemo biti u prilici da takav raspored stavimo na autobuska stajališta. Ali na žalost, mi još uvijek nemamo usvojenu odluku od strane Skupštine grada, i ja ovim putem pozivam Skupštinu da ni na koji način ne opstruiše funkcionisanje javnog prevoza, jer se to kao što vidite odražava na funkcionisanje života naših sugrađana. Ja bih dodao još da ćemo do kraja godine uspostaviit aplikaciju smart city  gdje će građani putem svojih android telefona i na pametnim uređajima na stajalištima moći pratiti očekivano vrijeme dolaska autobusa na njihovoj liniji.

Pitanje: Hoće li na kraju naša djeca  koja su u privatnim vrtićima dobiti subvencije ili ne? Ovo je upitala Tanja iz naselja Kočićev Vijenac.

Kresojević: Mi smo tri puta na Skupštini grada predložili odluku o povećanju subvencija za djecu koja idu u privatne vrtiće, i to onoliko koliko je to moguće u skladu sa budžetom, ali nismo dobili podršku za tu odluku. Ja moram naglasiti da postoje oni koji žele automatsko izjednačavanje cijene u privatnim predškolskim ustanovama sa onom koja je u javnim vrtićima, stoga želim naglasiti da je potrebno svaku mjeru racionalno i realno implementirati. Isto tako želim podsjetiti da smo mi još 2022. krenuli ovim putem. Za dvije godine bi trebali doći da za porodice sa dvoje djece do 80 do 90 % približno do cijene sa djecom u javnim vrtićima, ali ne možemo u potpunosti. Grad Beograd je u ovaj process krenuo prije sedam, osam godina, i još nisu došli do izjednačavanja u stopi od 100%.  To znači, da onoliko koliko je to u ovom trenutku realno, mi ćemo to uraditi, jer smatramo da ovaj tranzicioni period, dok se budu gradili novi vrtići, na najbolji mogući način omogućimo svim roditeljima što bolje uslove. Mi idemo sa prijedlogom da subvencija za prvo dijete bude 100 KM, a za drugo i svako naredno 150 KM.  Naravno gledamo da taj iznos i povećamo ukoliko pronađemo za to – budžetska sredstva, zaključio je Kresojević.

Podijeli