U okviru redovne rubrike u sklopu emisije Banjalučka hronika na Elta TV HD gradski menadžer Bojan Kresojević odgovarao je na pitanja građana.
Vedrana Golića iz naselja Obilićevo zanimalo je kada će biti nastavljena gradnja mosta u naselju Dolac, jer kako kaže, sramota je da su radovi započeti i da godinama stoje u mjestu, a taj bi most, kaže naš čitalac riješio gužve na gradskom mostu?
– Ja sam saglasan da je bilo neodgovorno od prethodne gradske administracije da 07. novembra 2020. kada nisu obezbijedili finansijska sredstva, kada nisu obezbijedili rješavanje imovinsko – pravnih odnosa i građevinsku dozvolu započnu radove, potpišu ugovor i dovedu nas u situaciju da je utrošeno više od milion KM i da radovi moraju stati zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa. Naravno, tu je čuveni gospodin Šmit, ali ne ovaj iz Njemačke, već iz Banjaluke koji ne pokazuje nikakve znake solidarnosti prema Banjaluci da je potrebno da se riješi to imovinsko pitanje, i ta procedura je sada ispred RUGIPP – a i Pravobranilištva koja nam je uslov da nastavimo dalje. Ono što je važno reći jeste da je ova gradska administracija obezbijedila finansijska sredstva za most, međutim zbog ovog problema mi smo prinuđeni da još uvijek čekamo, ali sigurno da je ovo jedan od najznačajnijih podhuhvata infrastrukturne prirode kada govorim o Banjaluci, rekao je Kresojević.
Naredno pitanje postavio je Dušan iz Dragočaja. On pita kada će Grad trajno riješiti problem vodosnabdjevanja u ovom naselju, jer su redukcije vode svakog ljeta postale nepodnošljive.
– Činjenica je da smo mi naslijedili neadekvatnu vodovodnu infrastrukturu od prethodnih gradskih administracija, takva situacija je bila u Donjim Kolima, u Bronzanom Majdanu, Dragočaj, Kuljani i potkozarska sela…Ono što možemo reći jeste da smo do ovog trenutka riješili problem vodosnabdijevanja za Donja Kola, prošle godine smo otvorili rezervoar i dio cjevovodne mreže koja danas u najtoplijem julu funkcioniše. Bronzani Majdan ima stabilno vodosnabdijevanje zahvaljujući rezervoaru od dvije 2000 kubika koji je igrađen, i naravno primarnim i sekundarnim cjevovodima. Ista takva situacija je u Dragočaju, naravno i ostalim potkozarskim selima. Jeste da smo naslijedili neadekvatnu infrastruturu koja znači da je 2011. godine kada je na pravi način trebalo riješiti ovaj problem, umjesto fi 700 cjevovoda koji je trebao direktno da snabdijeva rezervoare Tunjice 1 i Tunjice 2 ostavljeno da fi 400 koji usput kanališe dio vode kanališe prema laktaškoj opštini treba da snadijeva, to nije dovoljno. Vi imate da u januaru, 2 930 kubika je dnevni prosjek koliki je protok kroz taj rezervoar, a da u julu mjesecu taj cjevovod nije u mogućnosti da do rezervoara dovede više od 3 000 kubika. Rješenje je u infrastrukturnom zahvatu koji se danas mora raditi, da bismo ispravili grešku to košta 10 miliona KM, i sugrno da se na ovakav način morže doći do rješenja za ovo podneblje, odgovorio je gradski menadžer.
Na osnovu koji stručnih kompetencija ste došli do zaključka da ovom naselju nije potrebna škola? – pitao je Siniša Cvijić iz naselja Aleja centar.
– Mi smo dobili zvaničan stav najkompetentnije institucije u svojoj nadležnosti, a to je Ministarstvo prosvjete i kulture. S druge strane, vrlo jednostavno je vidjeti da smo prošle godine otvorili školu u Adi i da smo tada imali zvanične stavove direktora škole da bi osnivanjem te škole kao centralne, za šta smo se mi zalagali, OŠ „Vuk Stefanović Karadžić“ u Boriku ostala bez 300 učenika, a podsjetiću da je ova škola udaljena 650 metara od lokacije gdje govorimo o potencijalnoj školi, što znači da se OŠ „Vuk Stefanović Karadžić“ bori da zadrži svoje opisno područje, da zadrži svoje učenike da ne bi gubila svoju koncepciju, da ne bi dolazilo do osipanja kadra itd. Podaci nažalost pokazuju da mi imamo za jedan odsto manji broj upisanih prošle godine u prvi razred nego što je prosjek broja đaka u ostalih osam razreda osnovne škole. Nažalost, demografska slika nije dobra i mi preduzimamo brojne mjere, ali svakako da smo daleko od toga da imamo treću školu na udaljenosti od 650 metara, istakao je Kresojević.
Mladen Jugović iz naselja Borik pita kada će, kako kaže, stati betonizacija grada i kada će grad dobiti nove parkove kao što je to gradonačelnik obećao?
– Šta bi značila betonizacija Banjaluke? To bi značilo da neko insistira na izgradnji zgrada, da smanjuje zelene površine, da podstiče život u centru Banjaluke, a da destimuliše izvan. E, upravo to je radila prethodna administracija, a ova radi upravo suprotno. Besplatne građevinske dozvole se ne odnose ni na život u centru Banjaluke, ni na stanogradnju, niti kupovinu stanova. Besplatni priključci za vodu i kanalizaciju imaju isključivo za cilj da pomognu onima koji žive u kućama, besplatni placevi su politika koja ima za namjeru da podstiče mlade ljude, ne da kupuju stanove, već da imaju svoj životni prostor gdje će se dječica igrati.Gradnja infrastrukture u prigradskim naseljima, kao što su Kuljani, Motike, Šargovac, Debeljaci, Priječani jeste da se tamo učini mjesto atraktivnije za život. Svakako da je to najbolji dokaz da ova gradska administracija ima jedinstvenu strategiju, a to je promocija života u kući, jer to je najkvalitetniji način da se porodica razvija…Kada će biti parkovi završeni, to je bolje pitanje za one koji te parkove nazivaju vodurinama i koji ne žele da se to desi, ali naravno, naš odgovor je jednostavan, do 1. oktobra ćemo sve završiti – naglasio je menadžer grada.
Kada će početi gradnja vodovodne mreže na potezu od Brankovca prema MZ Saračica? – pitao je Stojan Mihajlović.
– Tamo su započeti pripremni radovi i očekujemo da ćemo do septembra imati sve završeno i uručiti vaučere za besplatne priključke za vodu i upravo potvrditi ono što je najvažnije, a to je, da ono što građani smatraju da je dobro mi to podržavamo, dodao je Kresojević.
Put od Erakovog mosta do centra Krmina je strašno lošem stanju, da li je planirana njegova sanacija, pita Duško Kovačević iz Krmina?
– Svakako da ćemo uzeti i ovaj primjer u razmatranje i da će naši inženjeri sagledati tu situaciju i u narednom vremenskom periodu prilikom zahtjeva prema Skupštini grada da nam vrate sredstva planirati da odreagujemo koliko je moguće – kazao je Kresojević.
Gledateljka Milka Plavšić pita kada će konačno biti obnovljen društveni dom u Rekavicama na Manjači?
– Najveći izazov jeste obezbjeđenje finansijskih sredstava i u aktuelnim sastancima koje održavamo interno u Gradskoj upravi to je jedan od projekata koji pripremamo i koji ćemo kandidovati za sljedeće budžete za obezbjeđenje finansijskih sredstava, jer u ovoj godini ta sredstva nisu obezbjeđenja usvajanjem budžeta 28. decembra 2023. , rekao je Kresojević.
