Ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Srebrenka Golić otvorila je u prostorijama Kulturnog centra u Trebinju konferenciju o klimatskim promjenama pod nazivom “Klimatske promjene: rizici i zajedničko djelovanje u regionu”.
Napominjući da i ovoga puta u Trebinju udruženo djeluju struka i nauka, koje traže rješenja za dobrobit ljudi koji žive na ovim prostorima, Golićeva je istakla da, iako cio prostor bivše Jugoslavije trpi proces klimatskih promjena, a da je tome vrlo malo doprinio, zajedno moramo tražiti rješenja, pa su se u Trebinju obreli stručnjaci iz BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske.
“Mi smo u ovoj godini imali pet toplotnih talasa sa uzastopnim tropskim noćima i enormno visokim temperaturama, pa ćemo na ovoj konferenciji tražiti načine kako se adaptirati na nešto što trpimo i, s obzirom na to da se u Kanadi desio prvi zdravstveni problem kao posljedica klimatskih promjena, moramo se početi brinuti za život i zdravlje ljudi i uvažavati sugestije nauke”, kazala je Golićeva.
Ona je podsjetila da su, upravo u svrhu rješavanja energetske efikasnosti, uspjeli obezbijediti grant sredstva od Svjetskog fonda, ukupno 11 miliona evra nepovratnih sredstava cijeloj BiH, a aplicirano je i na projekat iz oblasti poljoprivrede “Adaptacija na klimatske promjene”, gdje se do kraja oktobra očekuju rezultati.
“Dobili smo i jedan projekat za zaštićena područja od međunarodnih donatora u visini od tri miliona, kao i bespovratna sredstva od Vlade Njemačke, putem KFV, koja smo dobili i mi i Federacija BiH u svrhu energetske efikasnosti”, navela je Golićeva, pozivajući rukovodioce lokalnih zajednica da formiraju timove koji će se baviti aplikacijama za ovakve projekte pred međunarodnim fondovima.
Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić se složio sa ministarkom Golić da se više moraju angažovati sve lokalne zajednice na izradi projekata kojim će se aplicirati za ovakva sredstva, zahvalivši svima koji su došli da podrže ovu konferenciju.
“Trebinje je u toku ljetnih sezona izloženo riziku od velikog broja požara, pa se i jedno od predavanja odnosi na sisteme za rano otkrivanje požara, što je ono čemu težimo dugi niz godina i imamo aktuelne projekte s tim u vezi i to prekograničnim projektima sa Hrvatskom i Crnom Gorom”, pojasnio je Ćurić.
Svjesni, kako kaže, da su sve klimatske promjene posljedice ljudskog djelovanja, Ćurić je istakao da je svaka inicijativa za preventivno djelovanje i te kako dobro došla, jer su to pojave na koje se indirektno ili direktno može uticati.
Srđan Todorović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine, kazao je da je ova vladina institucija, u stvari, ključna institucija za pripremu, finansiranje i sprovođenje projekata kojim se radi na zaštiti životne sredine.
“Fond je u proteklih deset godina uspio da obezbijedi oko dvadeset miliona maraka donatorskih sredstava, dakle grantova koji su uloženi prije svega u oblast energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, a te je aktivnosti Fond kofinansirao sa nešto ispod sedam miliona maraka, dok su ukupna ulaganja u oblast energetske efikasnosti obnovljivih izvora energije u Republici Srpskoj u proteklom periodu oko 38 miliona KM, čime je učinjeno mnogo”, kazao je Todorović.
To ni prema njegovom mišljenju nije dovoljno sredstava, pa Fond u narednom periodu mora uložiti maksimum prema apliciranju kod međunarodnih donatora i kreditora, a već su se nametnuli na dva takva projekta koja kreću u implementaciju.
Direktor trebinjske Javne ustanove “Ekologija i bezbjednost” Stevan Bekan je istakao da najznačajnija poruka sa ovoga skupa treba da bude jačanje zajedničke saradnje sa državama u okruženju, konkretno u Trebinju sa Hrvatskom i Crnom Gorom.
“Mi smo i do sada sa našim kolegama iz ove dvije države imali dobru saradnju u zajedničkom djelovanju, ali je potrebno da se donesu odluke o tome, da se ispoštuju zakonske procedure da bi, recimo, kanaderi iz Hrvatske mogli djelovati na našem prostoru i spriječiti požar koji bi sutra mogao da dođe i kod njih”, kazao je Bekan.
Goran Trbić, profesor klimatologije sa Prirodno-matematičkog fakulteta iz Banjaluke, istakao je da su razmjena zajedničkih iskustava i zajednička istraživanja ono što u cijelom regionu mora biti prioritet.
“Ono što nije dobro u cijelom regionu su problemi sa sušama, poplavama i požarima i što se i dalje očekuje porast temperature, a nauka pokušava i dalje da nađe najbolji odgovor da se pravovremeno prilagodimo na takva stanja i kako da najbrže reagujemo, da imamo što manje šteta i posljedica, a s obzirom na to da je tu glavni okidač čovjek, odnosno sagorijevanje fosilnih goriva nafte i uglja, mi moramo uticati na smanjenje sopstvene potrošnje energije, čime smanjujemo koncentraciju CO2 i na taj način možemo upravljati klimatskim promjenama”, kazao je Trbić.
