Lider stranke Narod i pravda Elmedin Konaković, ali i drugi bošnjački političari trebalo bi da znaju da je pitanje sastava Ustavnog suda BiH, nakon eventualnog odlaska inostranih sudija, jasno i nedvosmisleno definisano principima na kojima se zasniva Ustav BiH, a glavni je “konsocijativna demokratija”, što podrazumijeva paritetnu zastupljenost svih konstitutivnih naroda.
Kaže ovo za “Glas Srpske” profesor ustavnog prava na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu Radomir Lukić komentarišući Konakovićeve izjave nakon političkog foruma održanog 5. decembra u Briselu, na kojem je razgovarano o “evropskom putu BiH”. Lider stranke Narod i pravda i aktuelni ministar inostranih poslova BiH tom prilikom je istakao, a govoreći o spornim temama koje i dalje muče koalicione partnere na zajedničkom nivou i tiče su evrointegracija, da su, kada je u pitanju reforma Ustavnog suda BiH, sve tri strane navodno saglasne u vezi sa odlaskom inostranih sudija, ali ne i kada bi to trebalo da se dogodi. Zatim je dodao da, kada do toga dođe, ako se bude primjenjivao etnički princip – Bošnjacima bi, s obzirom na to da ih ima oko 50 odsto u BiH, trebalo da pripadne “pola ovog suda”. U slučaju da etnički princip ostane po strani, Konaković kaže kako je bošnjačka strana spremna da razgovara “o nekim drugim formulama”.
Lukić kaže da je očigledno da Konaković nije nikada pročitao Ustav zemlje za koji se toliko zalaže, pojašnjavajući da je pomenuti princip pariteta nešto na čemu se zasniva BiH, ali i nešto što obezbjeđuje njen dalji opstanak.
– Bilo kakve izmene ovih ustavnih principa, u sadašnjim okolnostima i bez saglasnosti svih strana, imale bi katastrofalne posledice i toga bi Konaković trebalo da bude svestan. U tom pogledu ne vidim nikakvu razliku između njega, stranke čiji je lider, i Bakira Izetbegovića, odnosno SDA – poručio je Lukić.
Slično mišljenje dijeli i pravnik Ognjen Tadić navodeći da se rješenje pitanja Ustavnog suda BiH može izbjeći na milion načina, ali i da se, isto tako, može postići na samo jedan.
– Inostrane sudije, u skladu sa Ustavom BiH, treba zamijeniti domaćim, zakonom koji to omogućava. Tako bi se stavila tačka na jednu prošlost, koja BiH nije donijela ništa dobro, naprotiv, samo lošeg i mnoge krize koje i danas drmaju zemljom. Konaković, koji se predstavlja kao političar novog doba, mora znati da, ukoliko uistinu želi da BiH bude suverena, nema mjesta za inostrane sudije – kaže Tadić.
Podsjeća i da se sudije u Ustavnom sudu BiH ne biraju po nacionalnoj osnovi, već na entitetskom nivou, te da bi nakon odlaska inostranih sudija bilo logično da unutar njega bude jednak broj sudija iz Srpske i FBiH.
– Sada imamo situaciju da Srpska bira dvoje sudija, bilo koje nacionalnosti, a četiri dolaze iz FBiH. Tu je sada i troje inostranih sudija. Kada oni odu, FBiH izabere pet sudija, Srpska isto toliko i nema problema. Mirna Bosna – poručio je Tadić.
Zakon
Prema važećem Zakonu o Ustavnom sudu BiH, ovo pravosudno tijelo sastoji se od devet sudija. Četiri člana bira FBiH, dva Republika Srpska, a tri predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. Precizirano je da za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka mandata inostranih sudija, Parlament BiH može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje inostranih sudija.
