KFOR misija NATO-a na samoproglašenom Kosovu, koja od juna 1999. godine djeluje u okviru mandata Ujedinjenih nacija na osnovu Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti, i dalje je najvažniji garant bezbjednosti na tom prostoru.
KFOR-ov mandat je sprečavanje obnavljanja neprijateljstava, a jedna od obaveza je, kako je navedeno na stranici NATO-a u Briselu, spriječiti da Vojska Srbije krene prema samoproglašenom Kosovu.
Međutim, i u misiji KFOR-a i u Briselu kažu da je situacija proteklih godina znatno poboljšana, i da se aktivnosti ove NATO misije posljednjih nekoliko godina fokusiraju na zaštitu manjinskih zajednica i očuvanje kulturno-istorijske baštine.
Tu se uglavnom misli na manastire i crkve Srpske pravoslavne crkve, od kojih su neke izgrađene prije gotovo hiljadu godina.
Jedan od prvih zadataka KFOR-a nakon završetka rata Jugoslavije s NATO-om bilo je razoružanje Oslobodilačke vojske Kosova i stvaranje oružanih snaga koje i dalje nemaju karakter klasične vojske. KFOR je u početku mandata na terenu imao 50.000 dobro naoružanih vojnika, a sada je taj broj sveden na 3.700 pripadnika, koji dolaze iz 27 zemalja članica i partnera.
U stvaranju i održavanju stabilnog, demokratskog, multietničkog i mirnog okruženja na Kosovu KFOR sarađuje i svoje aktivnosti koordiniše s UN i EU, kao i ostalim međunarodnim akterima.
Što se tiče zaštite srpske populacije na Kosovu, u NATO-u kažu da se većina aktivnosti, osim na zaštitu vjerskih i kulturnih objekata, odnosi na patroliranje u blizini enklava u kojima žive manjine, postavljanje kontrolnih punktova, organizovanje zaštitne pratnje u slučaju potrebe, ali i donacije hrane, odjeće i školske opreme.
“NATO je nadgledao uspostavljanje i obuku multietničkih, profesionalnih Kosovskih snaga bezbjednosti koje su pod civilnom kontrolom. To su snage koje su lako naoružane i zasnovane na dobrovoljačkim snagama. Prevashodan im je zadatak održavanje bezbjednosti u situacijama kada to ne mogu raditi policijske snage, kao, na primjer, kada je riječ o odgovorima na krizne situacije, uklanjanje i uništavanje eksploziva, tretiranje opasnih materija, borba protiv požara i zaštita civila”, naglašeno je na NATO stranici.
Komandu nad KFOR-om ima lokalni komandant koji je potčinjen komandantu udruženih snaga u Napulju u Italiji. KFOR ima jedinstven lanac komandovanja, a trenutni glavnokomandujući oficir dolazi iz Italije.
Nakon što su Beograd i Priština postigli prvi sporazum o principima za normalizaciju odnosa 2013. godine, KFOR je dobio dodatnu ulogu, da osigura njegovu implementaciju.
“NATO je igrao važnu ulogu u postizanju sporazuma, a saveznici su nastavili da mu pružaju snažnu podršku. Dijalog je ubacio i novi zamah evroatlantskim integracijama zapadnog Balkana”, istaknuto je na stranici NATO-a.
Da će postizanje konačnog sporazuma između Beograda i Prištine imati značajan pozitivan uticaj na region, misli i Kristofer Hil, ambasador SAD u Srbiji. On je nedavno izjavio da je optimista kad je u pitanju provođenje Ohridskog sporazuma, o kojem su se, uz posredovanje EU, usaglasili Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, i Aljbin Kurti, premijer samoproglašenog Kosova.
“Nadam se da će Ohridski sporazum ostati u istoriji zabilježen s jedne strane kao tačka u kojoj je krenula normalizacija odnosa Beograda i Prištine i učinila da granice spajaju ljude, a ne da ih dijele, ali, takođe, i kao prekretnica da smo krenuli da se bavimo privrednim pitanjima na prvom mjestu”, rekao je on.
(Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država).
