VAŠINGTON – Republikanac Zalmaj Kalilzad, bivši američki ambasador u UN i Iraku i specijalni predstavnik za Avganistan za vrijeme mandata Džordža Buša u Bijeloj kući, iznio je nekoliko faktora zbog kojih će se, po njemu, rat u Ukrajini završiti naredne godine.
U intervjuu za “National Interest” Kalilzad je rekao da postoje četiri razloga zbog kojih bi 2025. godina mogla da bude godina završetka ukrajinskog rata, ali ima i mnogo razloga zašto bi on mogao da se nastavi u dogledno vrijeme.
Glavni među njima je veliki jaz između Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog kada je riječ o potencijalnim uslovima u kojima bi se oni našli. Međutim, kako ocjenjuje Halilzad, čini se da su faktori koji su pogodovali okončanju rata sve jači.
Ovo je spisak faktora koje Kalilzad smatra odlučujućim za okončanje rata.
Prvi faktor: Napad na Kursku oblast
Prvi faktor, kaže on, je briljantan i hrabar potez ukrajinske vojske da izvrši napad na rusku oblast Kursk. Kratkoročno, to je svakako imalo veliki uticaj na stanje stvari – rat se prelio i na samu Rusiju i Moskva se pokazala ranjivom. Takav razvoj događaja je vjerovatno učinio da Putinov nastavak rata bude nešto kontroverzniji među Rusima.
Ograničene mogućnosti eskalacije Napad u Rusiji je takođe podigao moral u Ukrajini. Veći dio ove godine, Ukrajinci su se borili i ekonomski trpili, što je rezultiralo opadanjem podrške ratu. Ukrajinski napad je takođe usporio pad političke podrške Zapada ratu u Ukrajini. Ovo je Rusiji nametnulo dodatne vojne i reputacione troškove, a ako se okupacija ruske teritorije može održati, to bi mogao biti adut u pregovorima o okončanju rata.
Drugi faktor: napredovanje Ukrajinaca veoma rizično
Takođe, kao još jedan važan faktor, napredovanje ukrajinskih snaga u Rusiji bilo je nešto veoma rizično. Oko 10.000 vojnika moralo je da bude povučeno iz njihove prethodne kritične odbrambene misije u istočnoj Ukrajini, što je bila prilika da Kremlj iskoristi, kao što je to zaista i učinio, posebno u Donjecku, gdje Putinove snage napreduju. Ruska taktika, s druge strane, postaje sve brutalnija, što rezultira povećanim žrtvama i gubicima Ukrajinaca, kako na bojnom polju u istočnoj Ukrajini, tako i drugdje.
Čini se, kako ocjenjuje ovaj spoljnopolitički ekspert, da je cilj Rusije da za predstojeću zimu što više osakati energetsku infrastrukturu Ukrajine. Napadi na ukrajinske proizvodne kapacitete i infrastrukturu se povećavaju i vjerovatno će se nastaviti. Rezultat će najvjerovatnije biti smanjenje dostupnosti struje na oko dvanaest sati dnevno, što će biti veliki teret za civilno stanovništvo i vjerovatno će nastavak rata učiniti još nepopularnijim.
Treći faktor: Ograničene mogućnosti za veliku vojnu eskalaciju sa obje strane
Treći momenat je da su mogućnosti Rusije i Ukrajine za veliku vojnu eskalaciju veoma ograničene i rizične. Ukrajina želi veliki broj oružja dugog dometa kojim bi još više ugrozila Rusiju ili direktnije uključila NATO ili pojedine članice u sukob. Ukrajinski predsjednik i njegov tim vjerovatno procjenjuju da bi to bili koraci koji mogu da preokrenu rat u svoju korist.
Međutim, izgledi za obje ove opcije nisu veliki zbog potencijalnih rizika vezanih za eskalaciju i sukob između Rusije i Zapada, kako ocjenjuju američki i drugi ključni zapadni lideri. Rusija je, u međuvremenu, zaprijetila da će pribjegavati upotrebi nuklearnog oružja, ali bi takav potez nosio velike rizike na više frontova i malo je vjerovatno da će se desiti, osim u tako ekstremnim okolnostima da je to malo vjerovatno. Prema Halilzadu, prave opcije su skori sporazum ili dogovor nakon još nekoliko godina borbe.
Četvrti faktor: SAD i Evropi ne ide u prilog produžetak rata u nedogled
Četvrti faktor su trendovi u SAD i Evropi, koji ne idu u prilog produženju rata u nedogled. Uloga SAD bila je ključna u podršci onome što se kaže da je herojski otpor Ukrajine, a Evropljani su bili drugi najvažniji izvor te podrške. Međutim, poslije predstojećih predsjedničkih izbora, SAD će vjerovatno vremenom smanjiti svoju podršku. Ako bude izabran, Donald Tramp će uskoro početi da se zalaže za diplomatsko rješenje, smatra američki diplomata, ali će u slučaju pobjede kandidatkinja demokrata Kamala Haris teško održati dosadašnji nivo podrške.
Trend u Evropi, posebno u Njemačkoj, nakon nedavnih izbora, na kojima su političke grupe koje se protive podršci ratu u Ukrajini, postigle dobre rezultate, vjerovatno će dovesti do toga da Berlin izvrši značajna prilagođavanja svoje politike. Njemački kancelar Olaf Šolc već je najavio svoju rješenost da se založi za mirovni sporazum kroz mirovnu konferenciju na kojoj bi, za razliku od posljednje mirovne konferencije u Švajcarskoj, učestvovala i Rusija. Poslije izbora u SAD, kako ističe, i američki saveznici bi kao glavni cilj trebalo da prihvate sporazumno rješenje rata u Ukrajini.
U prilog ovom cilju, strategija mora biti dvosmjerna – podrška Ukrajini mora ostati jaka jer bez nje Putin neće biti zainteresovan za pregovaračko rješenje, kao i podjednako snažno angažovanje i sa Rusijom i sa Ukrajinom o modalitetima pregovora i uslovi za razuman ishod, zaključuje Zalmai Khalilzad u “National Interestu”, prenosi “b92“.
