Bosna i Hercegovina je u devet mjeseci ove godine imala izuzetno loše podatke u spoljnotrgovinskoj razmjeni i sa zemljama u regionu.
Tako su prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, koji su dostavljeni “Nezavisnim novinama”, visoki deficiti u razmjeni zabilježeni sa Hrvatskom i Srbijom.
“Minus” u razmjeni je i sa Sjevernom Makedonijom, dok je jedino sa Crnom Gorom ostvaren pozitivan bilans.
Krenimo redom.
Bosna i Hercegovina je za devet mjeseci ove godine sa Hrvatskom imala spoljnotrgovinski deficit od čak 2.336.405.000 KM.
“Izvoz u Hrvatsku je iznosio 1,94 milijarde KM, dok je uvoz bio 4,27 milijardi KM, te je pokrivenost uvoza izvozom iznosila svega 45,4 odsto”, piše u podacima.
Dodali su da su se u Hrvatsku najviše izvozili tekstilni proizvodi i slično za 139,14 miliona KM, električna energija za 111,49 miliona KM, te izolovane žice za 90,47 miliona KM.
“Iz Hrvatske su se najviše uvozila naftna ulja za 1,38 milijardi KM, kameni ugalj za 237,12 miliona KM, tekstilni proizvodi i slično za 95,79 miliona KM”, stoji u podacima.
Spoljnotrgovinski deficit sa Srbijom iznosio je 1,64 milijarde KM.
Uvoz je iznosio 2,97 milijardi KM, a izvoz 1,33 milijarde KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom svega 44,9%.
“U Srbiju se najviše izvezlo električne energije, za 169,95 miliona KM, toplo valjane žice za 85,25 miliona KM i mrkog uglja i slično za 84,91 milion KM. Iz Srbije su se najviše uvozila naftna ulja za 262,11 miliona KM, pivo dobijeno od slada za 81,45 miliona KM, cigarete i slično za 76 miliona KM”, piše u podacima.
U Sjevernu Makedoniju je za tri kvartala ove godine izvezeno proizvoda za 146.428.000 KM, dok je uvezeno 174.464.000 KM, te je ostvaren deficit od 28.036.000 KM, a pokrivenost uvoza izvozom je bila 83,9 odsto.
“U Sjevernu Makedoniju najviše se izvezlo mlijeka i pavlake, za 16,96 miliona KM, ostalih proizvoda od mesa (konzervirani ili pripremljeni) za 16,07 miliona KM, ostalih proizvoda od cinka za 8,417 miliona KM. Iz ove zemlje se najviše uvezlo lijekova, za 17,18 miliona KM, ostalih željeznih ili čeličnih cijevi za 16,19 miliona KM, te vina od svježeg grožđa za 8,54 miliona KM”, dodaje se u podacima Spoljnotrgovinske komore BiH.
U Crnu Goru je za devet mjeseci plasirano proizvoda za 421.307.000 KM, dok je uvezeno za 84.935.000 KM, a pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 496%.
“U Crnu Goru najviše se izvezlo električne energije, za 57,06 miliona KM, toplo valjane žice od željeza za 24,49 miliona KM, mlijeka i pavlake za 24,21 milion KM. Iz ove zemlje se najviše uvezlo električne energije, za 10,40 miliona KM, rude aluminijuma za 10 miliona KM, ploča iverice i slično za 8,90 miliona KM”, ističe se u podacima.
U odnosu na isti period prošle godine, pokrivenost uvoza izvozom sa sve četiri zemlje regiona je pala, što znači da je iz ovih zemalja više uvezeno, a manje izvezeno.
Dragan Gligorić, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, rekao je za “Nezavisne novine” da dio deficita nastaje zato što se uvoze određeni proizvodi koje ne proizvodimo u BiH, a da bi se riješio taj problem u budućnosti, potrebno je da dođe do uspostavljanja proizvodnje tih proizvoda ovdje.
“Drugi dio deficita se odnosi na to da se određeni uvozni proizvodi iz navedenih zemalja preferiraju u odnosu na domaće. BiH ima liberalni režim trgovine u odnosu na ove zemlje i država ne može nijednom svojom mjerom uticati na to da potrošači preferiraju domaći proizvod u odnosu na uvozni. Stvar potrošača je koji će proizvod izabrati, a oni gledaju kvalitet proizvoda, cijenu proizvoda i druge komponente. Generalno, na rast kupovine domaćih proizvoda može uticati to da domaći proizvođači postanu konkurentniji kad su u pitanju cijena i kvalitet. Potrebno je da se poveća produktivnost, smanje cijene i poveća kvalitet proizvoda. Naravno, to nije lako u ovim uslovima koji vladaju na regionalnom tržištu. Kad je u pitanju domaća proizvodnja, za mnoge proizvode ona i ne postoji, pa smo usmjereniji na veća tržišta, kao što su Srbija i Hrvatska”, naglasio je Gligorić.
