Početna Najnovije Novosti Društvo

Kako ih dovesti do glasačkih kutija: Birači i dalje imaju PAMETNIJEG POSLA od izbora

Političke stranke iz opozicije još nisu uspjele da ubijede ogromnu armiju izbornih apstinenata da u oktobru izađu na izbore i povjere im glas, kako bi došlo do smjene aktuelne vlasti.

Iako i pred ove izbore, kao i razne prethodne, brojni analitičari, pa čak i sami predstavnici opozicionih stranaka tvrde da veća izlaznost birača daje daleko veće šanse onima koji pretenduju na vlast od onih koji je već drže, sagovornici Srpskainfo ističu da se po tom pitanju ništa ne mijenja u odnosu na neke ranije cikluse. Tvrde da u oktobru ove godine, ako se nešto dramatično ne promijeni u pristupu onima koji na dan izbora imaju “pametnijeg posla”, možemo očekivati izlaznost na nivou nekoliko prethodnih izbora.

– Što se izlaznosti tiče, očekujem da će biti kao i na prethodnim izborima i da će se kretati oko 55 odsto. Ne očekujem ni veću apstinenciju od prethodnih izbora, ali ne vjerujem da će doći ni do mnogo veće izlaznosti – kaže za Srpskainfo politički analitičar Velizar Antić.

Motivacija

Dodaje da veća izlaznost, u principu, više odgovara opoziciji, jer se pretpostavlja da je kod apstinenata veći broj ljudi koji ne podržavaju vlast.

– Međutim, ni ovdje ne treba praviti grešku pa automatski za sve apstinente reći da su opoziciono orijentisani. Moje je mišljenje i gruba procjena da je dvije trećine apstinenata opoziciono orijentisano, dok trećina apstinenata podržava vlast. Međutim, i jedna i druga grupa nije dovoljno motivisana da izađe na izbore i svoj glas da bilo jednima ili drugima – tvrdi Antić.

On zaključuje da je najveći problem ubijediti “vječite” apstinente da izađu na izbore, odnosno da im se pruži motivacija da vrijedi glasati za nekog političara ili političku opciju.

– Da bi se do njih došlo potreban je, s jedne strane, realan i jako dobar politički program, a s druge strane ljudi koji bi garantovali da se taj program može realizovati. Mislim da je upravo u tome i najveći problem, jer su apstinenti izgubili povjerenje i u jedne i u druge da zaista imaju realne i ostvarive programe, kao i ljude koji mogu da ih realizuju. Takođe, kod apstinenata ima veliki broj onih koji uopšte ne prate političku situaciju i ona ih apsolutno ne zanima. Ta grupa nikad neće izaći na izbore – zaključuje Antić.

Nova lica u starim strankama

Predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” i bivši član CIK BiH, Vehid Šehić, takođe smatra da je teško očekivati da će izlaznost na predstojećim izborima biti veća u odnosu na neke ranije izborne cikluse.

– U ovom momentu je teško prognozirati da li će izlaznost biti manja ili veća od prosječnih 50 odsto na nivou cijele BiH. Ako već mora da se predviđa, prije sam sklon uvjerenju da će biti manja, jer se skoro ništa ne mijenja na političkoj sceni. Ima tu nekih novih lica, ali se oni nalaze u starim strankama – kaže Šehić.

Tvrdi da bi veća izlaznost u svakom slučaju pogodovala opozicionim političkim opcijama, budući da su, prema njegovim riječima, oni koji su za vlast uglavnom redovni glasači.

Član Predsjedništva PDP, Ljubiša Krunić, ocjenjuje da je među velikim brojem građana zavladala letargija i “mirenje sa sudbinom”, što je, ocjenjuje, krivica aktuelne vlasti.

– Ipak, uz dobru medijsku kampanju i rad na terenu, rad sa svakim čovjekom, ukazivanje na rješenja, a ne samo kuknjava, sigurno je da će dati rezultat. Građani su gladni, makar većina njih, parlament prevrtljiv, borci zapostavljeni, korupcija cvjeta, mladi odlaze, vlast laže i krade, uvode nam sankcije, a narod ćuti!? Mislim da je to tema za psihologe. Do kraja smo iscrpili pravo na ravnodušnost i u oktobru moramo izaći na izbore. U suprotnom, ambis nam ne gine – upozorava Krunić.

SRPSKA I FBIH

Iako se ne mogu pohvaliti pretjeranom zainteresovanošću za izbore, građani Republike Srpske u nekoliko posljednjih izbornih ciklusa, u prosjeku, ipak se u većem broju pojavljuju na biralištima u odnosu na građane Federacije BiH.

Na opštim izborima 2018. godine, u Republici Srpskoj izlaznost je iznosila 57,69 odsto, u odnosu na 51,82 odsto u FBiH. Četiri godine ranije. u Srpskoj je glasalo 56,88, a u FBiH 53 odsto registrovanih birača.

Podijeli