Dosad najuspješnija metoda sprečavanja divljanja cijena u procesu uvođenja evra, objava crnih lista trgovaca koja je Slovence spasila od pretjeranih poskupljenja, u Hrvatskoj se ipak neće provoditi.
To, naime, proizlazi iz dva odgovora koja je Jutarnji list dobio od Ministarstva privrede u kojima se objava crnih lista više i ne spominje, a taj je instrument izbačen i iz nedavno objavljenih Smjernica za prilagođavanje privrede u procesu zamjene hrvatske kune evrom.
Stvar je pomalo iznenađujuća, posebno s obzirom na to da se izrada tzv. crnih lista, među ostalim, navodila u Nacionalnom planu zamjene kune evrom, objavljenom još u decembru 2020, u kojemu je pisalo da će se lista objavljivati na stranici euro.hr te da će se na njoj navoditi imena preduzeća koja će “pokušati zloupotrijebiti proces uvođenja evra da bi povećala cijene na štetu potrošača”.
To je, među ostalim, javno bio rekao i guverner Boris Vujčić kad je u novembru 2020. javnosti predstavljao taj plan, a ponovio i godinu dana poslije kad je na jednoj poslovnoj konferenciji predstavljao aktivnosti koje će se sprovoditi u svrhu zaštite potrošača.
Glavne mjere zaštite
Iz Jutarnjeg lista pitali su u Ministarstvu privrede ko će konkretno voditi crne liste i hoće li za njih biti zaduženo Ministarstvo privrede, zašto se taj alat spominje u Nacionalnom planu, ali ga poslije više nema u Smjernicama za privredu te koji će u konačnici zapravo biti alati kojima će se pokušati zaštititi potrošače u procesu uvođenja evra?
Kako je jasno iz odgovora Ministarstva, glavne mjere zaštite potrošača biće dvojno iskazivanje cijena, primjena fiksnog toka konverzije prilikom izračunavanja, nadzor nad trgovcima i pružaocima usluga te praćenje kretanja cijena najčešće korištenih proizvoda na tržištu.
Izrada crnih lista, dakle, više nije na popisu alata kojima će se štititi potrošače, ali se zato spominje izrada tzv. Etičkog kodeksa, koji će, tvrde iz Ministarstva, omogućiti pouzdano i transparentno uvođenje evra.
Biće to, zapravo, skup normi koje će preduzetnici moći ili ih neće morati primjenjivati, a potrošač će unaprijed znati koji su mu se od trgovaca i poslovnih subjekata pridružili.
Slovensko iskustvo
“Svaki poslovni subjekt koji posluje u direktnom odnosu s potrošačima biće pozvan da se pridruži inicijativi s ciljem ispravnog preračunavanja i iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, bez neopravdanog povećanja. Kodeks je predviđen kao dokument deklaratorne primjene koji bi preduzetnike podsticao na transparentno poslovanje. Poslovnim subjektima koji pristupe Etičkom kodeksu omogućiće se dobijanje i postavljanje vizualne identifikacijske oznake, odnosno logotipa kojim će se signalizirati da se radi o pouzdanom subjektu koji nije povećao cijene robe ili usluge bez razloga”, objasnili su u Ministarstvu.
Osim toga, prilikom izrade web-aplikacije kodeksa planira se razviti i kategorija u kojoj će svaki potrošač biti pozvan napisati svoje utiske o poštovanju Kodeksa, nastavljaju iz Ministarstva.
Sve je to lijepo – ali gdje su nestale najavljivane crne liste?
Ministarstvo privrede direktno ne odgovara na to pitanje, ali iz popisa aktivnosti koje nam je poslalo očito je da liste nisu u planu.
Moguće da razlog leži u strahu Ministarstva da bi objava crnih lista razgnjevila trgovce i pružaoce usluga, no iz slovenskog iskustva jasno je da se baš ta mjera pokazala najvažnijom u procesu zamjene tolara evrom.
To je Jutarnjem potvrdila Breda Kutin, predsjednica slovenske potrošačke udruge Zveza potrošnikov Slovenije, koja je samostalno pratila cijene te javno objavljivala crne liste trgovaca i pružaoce usluga koji su neopravdano podizali cijene.
Pratila su se sva podizanja koja su išla iznad šest i deset odsto, a trgovci su bili prisiljeni javnosti sami objašnjavati zašto su se dogodila poskupljenja.
“Pritisak javnosti zbog objave crnih lista bio je prilično velik i došli smo do toga da je dobar dio trgovaca dvaput razmislio prije nego što je dignuo cijene”, rekla je Kutin.
Cijene su se u Sloveniji počele pratiti puno prije uvođenja evra, no kako su u udruzi bili svjesni da bi se poskupljenja mogla nastaviti i nakon uvođenja, Zveza potrošnikov od februara 2008. nastavila je dvomjesečno snimanje cijena oko hilajdu proizvoda, a o poskupljenjima je izvještavala na redovnim konferencijama.
Iz Ministarstva privrede tvrde da će i oni uključiti potrošačke udruge u aktivnosti praćenja tržišta tijekom uvođenja evra te da u tu svrhu planiraju raspisati konkurs vrijednosti 540.000 kuna za šest projekata. Konkurs treba biti raspisan do kraja prvog tromjesečja ove godine, a aktivnosti bi se provodile od 1. avgusta ove godine do 31. decembra 2023.
O kakvim je projektima riječ, još nije poznato, ali je jasno da oni, nažalost, neće uključivati izradu crnih lista.
